Nebrigom institucija na Luštici uništene morske pećine. Gradnjom "Luštica bay" nanesena ogromna ekološka šteta

Foto: pcnen.com

 

Nije tajna da se veliki projekti kako građevinski tako i finansijski gotovo u pravilu ne obaziru na zaštitu životne sredine. Iako su svima pri najavama i samim počecima "puna usta" zaštite prirode, vrlo brzo se ispostavi da je to samo deklarativno a devastacija kreće nemilosrdno. Naravno, institucije isto tako "u pravilu" žmure ili, ako kojim slučajem reaguju, to je vrlo mlako i potpuno zakasnela reakcija. Jedan od takvih slučajeva je i slučaj izgradnje elitnog kompleksa “Luštica Bay“ u uvali Trašte kojom su uništene dvije morske špilje koje, kako piše portal pcnen.com, elaborati o procjeni uticaja na životnu sredinu nijesu prepoznali. Špilje koje su važno stanište zaštićenih vrsta nijesu vidjeli ni u Institutu za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu koji je radio elaborate, ali ni Agencija za zaštitu prirode i životne sredine koja je te elaborate odobrila. U nastavkku pročitajte članak sa portala pcnen.com koji prenosimo integralno.

Vještačka plaža umjesto pećina

Nekada je obala sa pećinama krasila  uvalu Trašte, a danas to čine vještačka plaža sa elitnim hotelima i marinom. Uvidom u geo snimke može se vidjeti kako je projekat Luštica Bay „zamijenio“ morske pećine.

Foto: pcnen.com

U elaborate procjene uticaja na životnu sredinu morske pećine pominju se samo kao opis „hidrogeoloških odlika terena“, ali se nigdje ne kaže da će projekat uništiti nekoliko morskih pećina koje su uvrštene u Natura 2000 staništa pod šifrom 8330. Elaborat je rađen 2018. godine, a odobren od strane Agencije za zaštitu prirode i životne sredine 6. 7. 2018 godine.

Geo snimci pokazuju da je gradnja kupališta koje je nekoliko desetina metara zašlo u more počela prije nego je Agencija za zaštitu prirode i životne sredine dala saglasnosti na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat uređenja hotelskog kupališta na Luštici, Tivat, ali i prije datuma izrade Elaborata koji je bio neophodan za izdavanje građevinske dozvole.

Foto: pcnen.com

Rađeno istraživanje morskih pećina

U Institutu za biologiju mora je, pod rukovodstvom više naučne saradnice dr Vesne Mačić, rađeno istraživanje morskih pećina u ovom pojasu. Tom prilikom mapirane su pećine u uvali Trašte i konstatovano da će ih uništiti izgradnja elitnog kompleksa.

Foto: pcnen.com

U zaključnom dijelu istraživanja konstatuje se da od rta Arza do rta Platamuni ima 21. morska pećina, ali i važnost tih pećina za zaštićene vrste, kao i potencijalnog staništa za tuljana poznatog kao sredozemna medvjedica, koja je u Crnoj Gori istrijebljena 70-tih godina minulog vijeka.

“U istraživanoj oblasti od rta Arza do rta Platamuni ispitali smo 21 morsku pećinu od kojih je jedna bila sa podvodnim ulazom. Samo nekoliko pećina ima relativno dubok vodeni dio (do 30m dubine), dok je većina plitka (nekoliko metara dubine). U nekim od pećina na kraju se nalazi mala šljunkovita ili pješčana plaža, a u nekim pećinama ima i malih pećinskih ukrasa na bočnim zidovima i stropu pećine. Osim pećina evidentirali smo i 24 veće rupe ili procjepa koji su dugi manje od 5m ali su važni kao potencijalno stanište za tuljane ili za druge ugrožene i scijafilne vrste. Sve ukupno u oblasti od rta Arza do rta Platamuni evidentirali smo 45 pećina i okapina/procjepa“, navodi se u zaključcima istraživanja dr Vesne Mačić.

Ona kaže da tada nisu otkrili prisustvo tuljana, ali da je “nađeno nekoliko dobrih staništa za njih“, od kojih je najbolja pećina i uvala Velika Krekavica, koja se nalazi u zoni koja se planira za buduće ZPM “Platamuni”.

Pećine bogate zaštićenim vrstama

Dr Mačić kaže da su u istraživanom području zabilježili prisustvo sedam  zaštićenih morskih vrsta: Lithophyllum byssoides, Cystoseira amentacea, Posidonia oceanica, Cymodocea nodosa, Pinna nobilis, Cladocora cespitosa i Lithophaga lithophaga. Zabilježili su i dvije vrste zaštićenih biljaka: Euphorbia dendroides i Limonium angustifolium i pet vrsta zaštićenih ptica: Ardeola ralloides, Alcedo athis, Phalacrocorax aristotelis, Acciptier gentilis i Corvux cornix te jednu vrstu slijepih miševa- Chiroptera.

Dr Mačić dodajući da se ovi podaci mogu koristiti za stvaranje registra morskih pećina, ali da treba neka područija detaljnije ispitati jer oni nisu bili u mogućnosti da to učine zbog vremenskih uslova. Registar morskih pećina bi,prema njenim riječima, trebala da vodi Agencija za zaštitu prirode i životne sredine.

MORT-u i Agenciji bilo poznato istraživanje

Dr Mačić kaže da su istraživanje koje je rađeno pod sponzorstvom AD Jugopetrol Kotor ispromovisali i da su publikacije dostavljene svim relevantnim institucijama, uključujući nekadašnje Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT), koje je izdalo dozvolu za ovaj projekat, kao i Agenciju za zaštitu prirode i životne sredine, koja je dala saglasnost na sporni Elaborat.

“Nakon terenskog rada neki preliminarni rezultati su saopšteni medijima, a kompletan izvještaj u štampanoj i digitalnoj formi je dat Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine, Morskom dobru, tadašnjem MORT-u, Ministarstvu nauke i Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja“, kaže dr Mačić.

Zašto su pećine značajne?

Pitali smo dr Mačić, da li su morske pećine zaštićene direktivama EU?

“Prema EU Direktivi o staništima, morske pećine su jedno od prioritetnih staništa. To je bio jedan od naših glavnih razloga da sprovedemo istraživanje i analiziramo koliko i gdje i u kakvom stanju je taj tip staništa zastupljen u našoj zemlji i šta može da se uradi da bi se zaštitio“, glasi njen odgovor.

Da su morske pećine veoma značajne za zaštićene vrste tvrdi, na osnovu dostupnih istraživanja, i Ksenija Medenica iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), koja je posebnu pažnju posvetila značaju morskih pećina za povratak sredozemne medvjedice u vode Crne Gore koja je na crvenoj listi ugroženih vrsta.

“Prije 50 godina, naše morske pećine bile su dom  za jednog morskog sisara – sredozmenu medvjedicu. Posljednja jedinka za koju se znalo, ubijena je početkom 70-ih godina na području Herceg Novog, na sjeverozapadu poluostrva Luštica. Postoji jedna pećina koja je poznata pod nazivom Tuljanova pećina, što ukazuje na to da je sredozemna medvjedica nekada naseljavala šire područje našeg primorja. Sredozemna medvjedica je zakonski zaštićena brojnim nacionalnim zakonima, regionalnim i međunarodnim ugovorima, kao i propisima Evropske unije“, priča Medenica o sisaru čija populacija danas ima svega 700 jedinki na svijetu.

Ona smatra da postoji šansa za povratak ove ugrožene vrste u crnogorski dio Jadrana. Ohrabrujuće vijesti su stigle iz susjedne Albanije.

“Po prvi put, nakon više decenija, ova vrsta je naselila jednu od pećina u Albaniji, dok je njeno prisustvo u proteklih deset godina zabilježeno i u susjednoj Hrvatskoj i Italiji. Zato su realna očekivanja da ova vrsta ponovo bude prisutna u Crnoj Gori. Da li će se i kada to desiti najviše zavisi od toga da li ćemo se posvetiti zaštiti naše obale i omogućiti bolje uslove za opstanak ove vrste“, kaže Medenica.

Ona dodaje da, na žalost, Crna Gora ne čuva svoje morske pećine i da je to jedina zemlja Mediterana koja nema zaštićeni pojas na moru. U katastru speleoloških objekata nema informacija o morski pećina koje su, prema njenim riječima, na udaru urbanizacije obale ali i zagađenja.

Elaborat se nije bavio stvarnim posledicama ovog projekta

Komentarušući slučaj Luštice, Medenica vidi krivicu u institucijama, ali i investitorima koji nijesu prepoznali potencijal morskih pećina. Navodi da je kod nas obesmišljen postupak procjene uticaja na životnu sredinu i da se često radi samo kako bi se zadovoljila forma.

“Sve počinje pogrešnom vizijom investitora, koji ne vidi potencijal u prirodnom bogatstvu koje se može na jako lijep i koristan način valorizovati tako da se važna staništa sačuvaju. Sa druge strane, tu su nadležne institucije koje dozvoljavaju ovakav vid devastacije. Vještački formirana plaža na mjestu gdje su bile morske pećine se može opisati kao besmislen, neisplativ projekat sa velikim posljedicama po ekosistem. Ovim projektom je stanište u potpunosti degradirano, a unošenje pjeska sa drugih lokacija nosi rizik širenja invazivnih vrsta. Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za navedeni projekat se apsolutno nije bavio stvarnim posljedicama ovog projekta“, kaže Medenica.

Agencija: Javnost nije učestvovala u javnoj raspravi

Nakon svih ovih saznanja uputili smo sedam pitanja Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine. Dugo smo čekali i na kraju nismo dobili  odgovore na sva tražena pitanja. Agencija je odgovorila da niko od predstavnika zainteresovane javnosti nije prisustvovao javnoj raspravi, te i da niko nije ni podnosio prigovore na Elaborat. Takođe, Agencija napominje da se u Elaboratu navodi da u blizini projekta nema zaštićenih prirodnih ili kulturnih dobara.

“Luštica Development A.D. iz Tivta podnijela je Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine Zahtjev dana 16.05.2018. godine za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje/nasipanje/uređenje hotelske plaže u dijelu DSL Sektor 36, Opština Tivat. Zainteresovana javnost je pozvana putem medija da izvrši uvid u Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu u prostorijama u Agenciju za zaštitu prirode i životne sredine i u prostorijama Sekretarijata za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Opštine Tivat, a obavještenje je objavljeno i u dnevnom listu Pobjeda.

U trajanju roka za Javni uvid u predmetni Elaborat o procjeni uticaja, niko od predstavnika zainteresovanih organa i organizacija nije obavio uvid u podnijetu dokumentaciju.

Javna rasprava je održana u Sali za sastanke, u kancelarijama preduzeća Luštica Development a.d, Opština Tivat, dana 04.06.2018. godine, sa početkom u 10 časova, u prisustvu predstavnika Nosioca projekta, predstavnika obrađivača Elaborata, predstavnika Sekretarijata za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Opštine Tivat, bez zainteresovane javnosti.

Ističemo da je na pomenti način omogućeno pravo zainteresovane javnosti da aktivno učestvuje u postupku procjene uticaja na životnu sredinu.

U predmetnom elaboratu u Opisu lokacije na strani 45 stoji opis morskih špilja i kao takav je dat za opis šire lokacije. Takođe, u Elaboratu je precizno navedeno da ‘u blizini predmetnog projekta nema zaštićenih prirodnih i kulturnih objekata. Iz rečenog proizilazi da ovaj projekat ne može imati uticaja na prirodna i kulturna dobra i njihovu okolinu.’

Cijeneći navode iz Elaborata u kojem je prezentovan projekat uređenja hotelskog kupališta, procijenjen njegov uticaj na životnu sredinu kao i mjere koje su propisane za sprječavanje, smanjenje ili otklanjanje negativnih uticaja na životnu sredinu, Multidisciplinarna Komisija za ocjenu Elaborata je dala prijedlog Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine o davanju saglasnosti, nakon čega je Agencija za zaštitu prirode i životne sredine donijela Rješenje o davanju ekološke saglasnosti“.

Pitali smo Agenciju, da li su njeni članovi u komisiji provjeravali istinitost podataka i  da li su obišli teren, ali na ovo pitanje nijesmo dobili odgovor. Pitali smo ih, takođe, čija su odgovornost propusti  u Elaboratu i ko bi trebao da odgovara za uništavanje ovih staništa, ali je odgovor je i ovdje izostao.

Foto: pcnen.com

Institut : Nema propusta

Pitanja o ovom propustu smo postavili i Institutu za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu, koji je izrađivač Elaborata. Oni tvrde da propusta nema i da njihovi timovi obilaze teren prilikom izrade elaborata.

“Institut za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu, odnosno njegov Sektor za ekologiju,  je izradio Elaborate o procjeni uticaja na životnu sredinu za neke projekte u okviru u A.D Luštica Development. Svi Elaborati koje je radio ovaj Institut su izrađeni u skladu sa važećim propisima“,  tvrde u Institutu.

Oni se nijesu složili sa konstatacijom iz našeg pitanja da je bilo popusta. Ipak, ostaje otvoreno pitanje kako tim koji je radio Elaborat nije primijetio da se kupalište uveliko radilo prije nego je investitor dobio saglasnost da to može da čini. (“Ne slažemo se sa vašom konstatacijom o propustu.“) Ipak, ostaje otvoreno pitanje kako tim koji je radio Elaborat nije primijetio da se kupalište uveliko radilo prije nego je investitor dobio saglasnost da to može da čini.

Pitali smo i JP Morsko dobro da li su dali bilo kakvu saglasnost u ovom slučaju i kako je moguće da se dozvolila izgradnja u samom moru. Odgovorili su nam  da je sve  ugovore i saglasnosti potpisivalo direktno tadašnje Ministarstvo održivog razvoja i turizma.

Lakoća potpisivanja je, izgleda, u ovom projektu bila pravilo.

Izvor teksta i fotografija: pcnen.com