Uskršnji praznici su jedini dani kada na trpezi imamo ofarbana jaja. Uskrs je sinonim radosti. Mir, ljubav, sloga i porodica su vijednosti koje posebno ističemo tokom ovog praznika. Radost vaskrsenja Hristovog bi trebalo da dočekamo skromno i uz težnju da budemo bolji ljudi. Za razliku od velikog praznika Božića, Uskrs nosi dodatnu radost, a to je buđenje prirode i rano proljeće koji dodatno povećavaju radost Hrišćana.
Za Božić važi pravilo „sto sela, sto običaja“. Uskrs je skromniji praznik kada su u pitanju običaji. Zajednički običaj za sva „sela“ je farbanje jaja i okupljanje porodica u radosti.
U Boki su običaji slični kao u ostalim djelovima Crne Gore i u regionu. Za dan proslave Uskrsa pripremamo se duže – uz post i dane koji prethode kao što su Lazareva subota, Vrbica, Veliki četvrtak, petak i subota.
Po običajima, priprema za Uskrs traje sedam nedjelja. Post se zove Časni post ili Sveta Četrdesetnica. Smisao posta je odricanje u korist dobrih stvari. Mudro objašnjenje posta dao je Sveti Jovan Zlatousti koji je rekao:
„Ne govori mi: toliko dana sam postio, nisam jeo ovo ili ono; nisam pio vina; išao sam u gruboj haljini; nego kaži nam da li si od gnevnog čovjeka postao tih, od žestokog – blag. Ako si iznutra pun zlobe, zašto si tijelo mučio? Ako je u tebi zavist i ljubav prema sticanju, da li je od koristi što si pio samo vodu? Ako je duša, koja je gospodarica tijela, zabludjela, zašto kažnjavaš slugu njezinog – svoje tijelo? Ne hvali se tjelesnim postom, jer on sam ne uzdiže na nebo bez molitve i milostinje.“
Najveći vjernici u Boki poste tokom cijelog posta, dok ostali vjernici najčešće poste tokom prve i posljednje nedjelje.
Tokom priprema za veliki praznik Uskrs, u subotu na kraju šeste nedjelje posta, obilježavaju se Lazareva subota i Vrbica. Proslavljaju se uvijek dan prije Cvijeta i osam dana pred Uskrs.
Lazareva subota se proslavlja u čast vaskrsenja Lazarevog, koga je Isus vaskrsao iz groba gdje je bio sahranjen četiri dana. To je uspomena na posljednje čudo Isusa Hrista pred veliko stradanje.
Pojedini Bokelji kao svoju slavu proslavljaju Lazarevu subotu. Na isti dan se proslavlja i Vrbica, kada se nose vrbine grančice u crkvu koje simbolizuju ulazak Isusov u Jerusalim. Praznik je posvećen djeci, jer je Hristos prilikom ulaska u Svetu zemlju izgovorio “Pustite djecu k meni, jer takvih je Carstvo nebesko”. Grančice se nose u crkve Boke najćešće oko 18 časova, kada se održavaju večernja bogosluženja i litije. Grančice vrbe ostaju u crkvama do jutarnje nedeljne liturgije na Cvijete, a zatim se nakon toga dijele djeci i odraslima. Tokom Vrbice mame posebno sređuju svoju dječicu koja su vesela i radosna. Posebno se raduju zvončićima koje dobijaju taj dan u crkvi.
Cvijeti uvijek padaju sedam dana pred Uskrs i nastavak su proslave ulaska Hrista u Jerusalim, koji je započet Vrbicom. Narod je čuvši za vaskrsenje Lazarevo pozdravljao Hrista palminim listovima, koji su zamijenjeni vrbinim grančicama kao simbolima za taj događaj. Na Cvijete se rano ujutru umivamo vodom i cvijećem. Cvijeće se bere uveče na dan Lazareve subote i stavlja u vodu koja se priprema za sutrašnje umivanje.
Bokeljke posebno vole da pošalju svoju djecu predveče pred Cvijete u berbu cvijeća ili da zajedno uberu najčešće bijele rade i ostale cvijetiće koji su im na raspolaganju za sutrašnje umivanje. Jutarnjem umivanju se posebno raduju djeca.
Na veliki četvrtak održana je Tajna večera. Veliki četvrtak je značajan, jer je tada Isus Hrist ustanovio svetu tajnu pričešća. Ko se pričesti na današnji dan, vjeruje se da mu je sve oprošteno.
Veliki petak je najtužniji dan u godini, kada je Isus razapet na krstu. Isus je poslao oproštaj uz riječi “Oče, oprosti im jer ne znaju šta rade”. Veliki petak je dan kada opraštamo drugima i razvijamo toleranciju uz molbu za pravdu. Pravda u slučaju Isusa Hrista se dogodila u nedjelju kada je vaskrsao.
Zbog tužnog povoda, na Veliki petak se ne pjeva i ne veseli. Takođe, to je jedini dan kada se ne služe liturgije i ne zvone crkvena zvona.
Na Veliki petak se farbaju jaja. Jaje je simbol vaskrsenja i ponovnog rađanja. Jaja se farbaju najčešće crvenom bojom koja simbolizuje Hristovu krv. Za farbanje jaja u Boki, najčešće se koristi lukovina. U posljednje vrijeme, jaja se farbaju raznovrsno i kreativno. Važno je da prvo jaje bude ono koje se i prvo oboji i to u crvenu boju. Prvo jaje se čuva tokom cijele godine i zove se čuvarkuća.
Dan Uskrsa je dan kada zapravo počinje praznik i praznovanje. Svi prethodni dani predstavljaju pripremu za ovaj dan. Uskrs uvijek pada u nedjelju, ali datum je pokretni i može da pada između 4. aprila i 8. maja. Sa Uskrsom se završavaju dani žalosti i započinju dani radosti, kada se Bokelji pozdravljaju uz „Hristos vaskrese!“ i otpozdravljaju sa „Vaistinu vaskrse!“.
U ponoć između subote i nedjelje pravoslavni hramovi ponoćnom liturgijom oglašavaju vijest da je Hristos Vaskrsnuo. Ujutru sa početkom liturgije, zvone zvona iz svih crkava i na taj način se proslavlja čudesni događaj vaskrsenja. Nakon liturgije, oni koji su postili treba da se omrse uskršnjim jajetom, prije nego što sa porodicom sjednu za prazničnu trpezu.
Za bokeljšku uskršnju trpezu, osim jaja karakteristična je pinjica. Pinjica je vaskršnji kolač u Boki. Pinjica je zapravo pogača sa grožđicama (suvim grožđem). Tokom Uskrsa mnogi bokeljski domovi mirišu na svježu pinjicu.
Sastojci za jednu porodičnu pinjicu su: 1kg brašna; ½ mlijeka; 200 g šećera; 1dl ulja; 20 g soli; 100 g suvog grožđa; 3 cijela jaja, 5 žumanaca, 1 čaša ruma; 50 g kvasca; kora i sok od limuna; kora od narandže i vanilin šećer. Od sastojaka se pravi tijesto koje treba da nadođe i zatim se tijesto podijeli u tri dijela, koja ponovo treba da odstoje, a zatim se peku i na kraju premazuju žumancem.
Naravno, to nije konačan recept jer svaka bokeljska domaćica ima neku svoju tajnu kada je u pitanju recept za pinjicu.
Za vrijeme Uskršnjih dana, uz doručak, ručak i večeru se okuplja porodica, rodbina, prijatelji i komšije, a nezaobilazno je takmičenje sa ukućanima u kucanju jajima.
Hristos vaskrse! Srećan praznik!
Izvor: sharemontenegro.me
Tekst je blago izmjenjen i prilagođen a svi opisi i vitalne činjenice su zadržani.
Коментари
Постави коментар