Foto: Shutterstock
U prvom kvartalu ove godine 30 osoba u Crnoj Gori je sebi oduzelo život, a među njima su pretežno mladi ljudi, pokazuju podaci Uprave policije.
Programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović kaže da su podaci alarmantni i da CGO smatra da bi Crna Gora morala imati strategiju prevencije samoubistava uzimajući u obzir crni saldo koji se bilježi kad je u pitanju broj samoubistava.
„Ti podaci traže hitno djelovanje struke i nadležnih institucija koje kreiraju politike javnog zdravlja“, dodao je on.
Podsjetio je da je Crna Gora godinama unazad u vrhu po broju izvršenih samoubistava na svjetskom nivou, a po riječima stručnjaka te visoke brojke prati višestruko veći broj pokušaja, što ukazuje na ozbiljnu krizu mentalnog zdravlja.
„Samoubistvo je splet uticaja različitih individualnih i društvenih faktora. Epidemija korona virusa produbila je, inače, tešku socio-ekonomsku situaciju, osjećaj neizvjesnosti i nesigurnosti pretačući društvenu u brojne lične krize. Prethodno smo već živjeli u društvu koje je prilično ispražnjeno od empatije, solidarnosti, a pri tom sa niskim povjerenjem u institucije. Veliki broj građana i građanki ne uspijeva da se snađe u razbijenom i izokrenutom sistemu vrijednosti, što su sve faktori koji podižu nivo rizika po mentalno zdravlje i na kraju osjećaja bezizlaznosti koji se završava i samoubistvom“, dodaje Đukanović.
Navodi da su mladi u tom smislu posebno ranjivi, ali i zanemareni.
„Samoubistvo nije samo individualni čin, već spada u domen odgovornosti cijelog društva koje bi trebalo da funkcioniše kao preventivni mehanizam. Nažalost, problemi mentalnog zdravlja još su tabu teme kod nas. Mnogi odustaju i od namjere da se obrate za pomoć jer se plaše osude njihove “slabosti” u porodici, na poslu, u široj okolini“, ističe Đukanović.
Djelotvorna strategija može omogućiti lakši i brži pristup stručnoj podršci u kriznim situacijama, ulaganje u javne kampanje informisanja usmjerene na razumijevanje značaja mentalnog zdravlja, osnaživanje građana i građanki da traže podršku i pomoć, posebno ciljanih kampanje za grupe u riziku.
„U lancu prevencije, važnu ulogu imaju i mediji kroz edukativno izvještavanje na bazi relevantnih izvora, bez senzacionalizma, i uz upućivanje na podršku što može da ohrabri ranjive grupe da potraže pomoć. Na kraju, svi možemo da doprinesemo stvaranju atmosfere i okruženja koje je ohrabrujuće za nekog ko ima problem da ga sa nama podijeli, da zajednički potražimo način kako da ga prevladamo“, poručuje Đukanović.
Izvor: FOS Media
Коментари
Постави коментар