Objavljen roman "Teuta - kraljica Ilira" Miraša Martinovića. Promocija u junu na festivalu Refesticon

Roman "Teuta - kraljica Ilira" poznatog crnogorskog pisca Miraša Martinovića, nedavno je objavljen u izdanju Lokalnog javnog emitera Radio Bijelo Polje i JU Ratkovićeve večeri poezije.

Knjiga je objavljena u sklopu 8. Regionalnog festivala fanastične književnosti REFESTICON, čiji je pokrovitelj Ministarstvo kulture Crne Gore a Martinović je i dobitnik Međunarodne nagrade Zlatni zmaj za 2020. godinu, koju dodjeljuje festival koji se prošle godine odvijao u znaku drevnih Ilira. 

Kako je autor rekao medijima povodom objavljivanja, izdanje je urađeno upravo kako je želio i zamislio i naglašava da mu je važno i drago što je knjiga objavljena pod motom prošlogodišnjeg festivala "drevni Iliri" te je i trebala biti objavljena upravo u toj godini, ali:

"Objavljivanje je pomjereno za nekoliko mjeseci i nosi ovu godinu kao godinu izdanja. Poznati uslovi i događanja su to učinili, ali to ne smeta, radi se o vječno intrigatnoj, gorućoj i živućoj temi, kojoj vrijeme ne oduzima na aktulnosti." - kaže Martinović.

On dodaje da je tema Ilira intrigantna i za naučnike i za pisce.

"Taj nestali narod, koji je živio na ovim našim i znatno širim prostorima Balkana i Mediterana, zagonetka je koja intrigira maštu i pažnju. Iako okupiran od Rimljana, uništavan, zatiran, taj narod nije mogao faktički i fizički nestati. Njegovi korijeni žive u onima koji i danas žive na ovoj zemlji, a materijalna kultura ima vidljive tragove: ostaci zidova, nekropola, predmeta kojima su se služili u svakodnevnom životu, nađeni na brojnim arheološkim lokalitetima. Tu su i tumuli, poznati način sahranjivanja kod Ilira, i danas prisutni na mnogim poljanama i brdima ove i susjednih zemalja."

Kako Martinović pojašnjava, ostaci materijalne kulture ovog naroda prisutni su u Dalmaciji i jugoistočnoj jadranskoj obali. 

"Ovdje prije svega mislim na gradove Olcinium (Ulcinj) gdje su i danas vidljivi ostaci ilirskih zidova, a njihova materijalna kultura je posebno prisutna u pojasu Bokokotorskog zaliva, konkretno današnjeg Risna, a nekadašnjeg Risiniuma ili Rizona, gdje grupa poljsko – crnogorskih arheologa predano radi po jedan ljetnji mjesec, preko dvije decenije. Ta arheološka kampanja je rezultirala brojnim arheološkim nalazima, među kojima i onom koji je u jednom danu donio četiri hiljade različitih apoena novca, najviše ilirskog sa likom kralja Balajosa, jednim od posljednjih ilirskih kraljeva, koji je imao i svoju kovnicu novca."

Tu nije kraj tragovima Ilira, naime, prema Martinovićevim riječima, i u našem jeziku sačuvane su stare ilirske riječi, što su naučno potvrdili lingvisti, a neke od njih nalaze se u knjizi.

Teuta, ilirska kraljica, prvosveštenica i ratnica, zapovjednca otpora protiv Rimljana, ličnost je koja zrači posebnom snagom, koja se osjeća i poslije 24 vijeka. 

"U istoriji postoje ličnosti koje žive u legendi, a za ulazak u legendu, potrebni su posebni propusti i privilegije, odrednice koje ne može izbrisati vrijeme." - kaže Martinović i dodaje da brojne legende žive na prostoru Boke a nigdje na svijetu na tolikom prostoru ne postoji toliko legendi, kao što je ovaj prostor.

Ističe i dva važna karakterna znaka kao ključevi za otvaranje legendi, a to su Teutina hrabrost i ljepota.

"Ona je ratnica, vrhovni komandant, u nju se sabira sva snaga i nada njenog naroda. U mojoj knjizi ona prerasta u metaforu, otpor svim zavojevačima, primjer kako se brani svoja zemlja, te kako je onaj koji se brani uvijek u prednosti. To je jedinstven vid odbrane, oružjem koje je nepobjedivo, a to oružje su legende koje i danas žive, uprkos rimskim legijama i namjerama da budu izbrisane one i narod iz čije se mašte rađaju."

Kako navodi, koristio je dostupne istorijske podatke, rimske istoričare, Livija, Apijana i Polibija koji Teutu malo pominju ali su mu ti podaci bili dragocjeni, na njih se oslanjao i poslužili su kao kostur, a potom je išao tragom mnogobrojnih legendi.

Okosnica knjige je okupacija Ilirskog kraljevstva od strane Rimljana. Priča o kraljici Teuti koja je prihvatila tešku sudbinu svog naroda, koja je sveštenica, vladar, ljepotica a sve to u jednoj ličnosti što čini presjek romana.

Knjigu ispred izdavača potpisuju: dr. Andrijana Rabrenović i MA Kemal Musić, urednik izdanja je Dragić Rabrenović a roman će biti zvanično promovisan na predstojećem 9. Regionalnom festivalu fanastične književnosti REFESTICON koji će se održati u junu u Bijelom Polju.