Unija poslodavaca Crne Gore ponovo zahtijeva od Vlade i Ministarstva ekonomskog razvoja da hitno reaguju i preduzmu konkretne poteze da iznađu rješenje za stavljanje van pravne snage, po njima sporne, odredbe Zakona o unutrašnjoj trgovini o neradnoj nedjelji. Oni tvrde da bi time ispunili zahtjev čak 78% privrednih subjekata koji su se izjasnili za ukidanje neradne nedjelje u što kraćem roku.
UPCG navodi da je ovaj podatak rezultat online anketnog istraživanja koje su sproveli tokom marta ove godine na uzorku od 403 privredna društva od preduzetnika do velikih privrednih sistema radi procjene uticaja neradne nedelje u okolnostima COVID-19 na njihovo poslovanje i tvrde da je 65% anketiranih, kao prioritetni potez nadležnih, navelo ukidanje neradne nedjelje tokom cijele godine dok, kako kažu, 25% privrednika smatra da neradnu nedjelju treba ukinuti u toku trajanja turističke sezone a njih 10% navodi da je treba ukinuti na period od 6 mjeseci.
U upornom pokušaju da se radnicima ponovo oduzme zagarantovani dan odmora, poslodavci idu korak dalje i, kako tvrdi UPCG u saopštenju, čak 76% privrednika iskazalo je spremnost da u slučaju ukidanja neradne nedjelje, povećaju dnevnicu zaposlenima za rad nedjeljom dok je najveći broj ispitanika, 67%, naveo da rad nedjeljom treba organizovati u toku jedne smjene.
Tvrde da stanje u privredi pogođenoj razornim posljedicama covid-19 krize pokazuje da je praktikovanje neradne nedelje, osim na preduzeća, uticalo i na zaposlene, i pozivaju se na podatke Monstata o 7.200 manje zaposlenih u sektoru „Trgovina na veliko i malo“ na kraju decembra 2020. godine i navode da više od polovine privrednika – učesnika istraživanja, njih 57%, smatra da bi ukidanje neradne nedjelje dovelo do povećanje broja radnih mjesta u narednom periodu.
"Sve navedeno govori ne samo o očekivanjima poslodavaca koji u ukidanju neradne nedjelje prepoznaju šansu da se oporave i nadoknade ogromne gubitke ostvarene u prethodnom periodu, već se radi o zajedničkom rješenju koje je od interesa i za zaposlene (vraćanje oduzetog prava na rad i zaradu – makar za vrijeme turističke sezone) i državu (priliv nedostajućih finansijskih sredstava i punjenje budžeta)", navode u saopštenju.
Bave se i računicom po kojom po članu 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, Crna Gora u toku 2021. godine ima 52 neradna dana po osnovu neradne nedjelje, potom dodaju i 11 neradnih dana koji privrednicima, zaposlenima i građanima pripadaju po osnovu obilježavanja raznih praznika i dolaze do podatka da ove godine, od ukupno 365 dana, čak 63 dana pripadaju kategoriji neradnih (17%).
Kako dalje u saopštenju navode, turistički poslenici (posebno iz primorskih opština) ukazivali su na izuzetno veliki broj gostiju tokom prvomajskih i uskršnjih praznika, te je izostalo gostoprimstvo u vidu pratećeg dijela turističke ponude jer su svi trgovinski objekti i tržni centri bili zatvoreni, što je, kako kažu, nevjerovatan propust i značajan gubitak za zemlju koja najavljuje uspješnu turističku sezonu i oporavak privrede.
"UPCG ističe da propusti države, u vidu nekorišćenja kontrolnih mehanizama kojima bi se pripadajuća, zakonom regulisana prava radnika zaštitila, ne može biti opravdanje za uvođenje i zadržavanje neradne nedjelje – posebno jer se time ugrožava Ustavom zagarantovano pravo na rad i pravo na preduzetništvo. U prilog tome, podsjećamo da je u Inicijativi za ocjenu ustavnosti i zakonitosti spornog člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini koji je podnijela još 1. avgusta 2019. godine, UPCG između ostalog ukazala na povredu člana 59 Ustava Crne Gore, Zakona o radu, Zakona o zaštiti od diskriminacije, Zakona o državnim i drugim praznicima. U međuvremenu, zbog nepostupanja Ustavnog suda po predmetnoj inicijativi, UPCG je podnijela i tri urgencije, te očekujemo da taj sud u najkraćem roku donese odluku po navedenom. Podsjećamo, osim pristiglog obavještenja Ustavnog suda da je predmet formiran i dodijeljen sudiji izvjestiocu i savjetniku, ishod ustavne incijative UPCG još uvijek nije poznat – ni nakon skoro dvije godine od njenog podnošenja", navode u saopštenju.
Naglašavaju da prezentovani rezultati online ankete UPCG, kao i činjenice koje su naveli, predstavljaju snažan alarm za hitna postupanja koja treba da uslijede i omoguće da rezultati ovogodišnje ljetnje turističke sezone budu na nivou očekivanih.
"Ukoliko reakcija nadležnih izostane, slijedi krah sezone i scenario koji nije od interesa ni za privredu, zaposlene ni državu. Imajući u vidu dosadašnje, brojne nastupe po navedenoj problematici, UPCG će sačekati reakciju nadležnih (Vlade CG, Ministarstva, Ustavnog suda) i na temu neradne nedjelje se više neće javno oglašavati", zaključuje se u saopštenju UPCG.
Ali, svaka medalja ima dvije strane. Ovo je, naime, stav poslodavaca koji, možemo lako pretpostaviti, u ogromnom postotku nedjeljom ne rade u svojim privrednim objektima i imaju svoj dan ili više njih. Sa ovim se sigurno ne bi složila prava vojska, mahom žena, za kasama ili pultom suhomesnatog, a svakako i muškaraca koji dane i snagu troše po skladištima, u prevozu, ili ko zna gdje sve ne i koji bi upravo nedjeljom možda odveli dijete na plažu jer drugim danima ne mogu, ili možda izašli subotom uveče u provod, ali i brojni drugi ljudi koji su zaslužili daleko više dana odmora u godini od, u saopštenju navedenih 63, jer, isto tako treba reći - odavno radno vrijeme nije 8 časovno već traje 1 ili 2 sata duže, u sezoni čak i više a koji, naravno, ostaju neplaćeni.
Tokom svake ljetnje sezone, nije sporno, privatnici daju sve od sebe da zarade što više i poboljšaju svoj standard kao i državni budžet, ali i tu postoji bitna razlika o kojoj se uporno ćuti - onima koji žele treba omogućiti da rade, a drugima se mora omogućiti nedjelja slobodna. Neophodno je naći rješenje i za jedne i za druge i naći način da neradna nedjelja ostane i opstane.
Rješenje je, kao i uvijek, negdje između. Pitanje je samo da li su zakonodavni organi sposobni da nađu tu sredinu. Njihova sposobnost sada je na jako bitnom ispitu.
Коментари
Постави коментар