Znamo li zaista šta jedemo? Skoro 40% ribe širom svijeta lažno deklarisano

Foto: ilustracija

Čak 40% ribe iz restorana s ribarnica i iz drugih izvora posljednjih godina bilo je lažno označeno. Prema istraživanjima, raste prodaja krivotvorene ribe širom svijeta. Riječ je biznisu vrijednom 148 milijardi dolara. Iako smo mediteranska zemlja, i na našem tržištu prisutna je takozvana zamjenska, jeftinija riba po cijeni originalne, donosi emisija HRT-a Potrošački kod.

U ribarnici na zagrebačkom Dolcu ponuda je velika, no gužve nema. Poznavatelji ribe kažu da nigdje nema bolje ponude. Svježa riba, riba iz uzgoja, uvozna - svako može naći nešto za sebe.

"Na ribi nema ekstra zarade, morate računati da je tu i prijevoz." - kaže za Potrošački kod Milena Bujas Sinović.

Najjeftnija je plava riba srdelica, oko 3 eura za kilogram, škampi i kovači po oko 30 eura za kg. Za svaku ribu se nađe kupaca, manje se kupuje skuplja riba, nju više kupuju restorani. Proda se štošta, pa i krivotvorena riba s lažnom deklaracijom. Lošije vrste kupcima se nude kao kvalitetne. Guardianova analiza upućuje na to da se problem vezan za takvu vrstu kriminala u pet godina udvostručio. Najlošija je situacija u Španiji, Njemačkoj, na Islandu i u Finskoj. Kirnje su najčešće pogrešno označene, a plava i žutoperajna tuna, list i grgeč najrjeđe. Pogrešno označene ribe po obliku i ukusu na tragu su one kvalitetne, ali na tanjiru dobijete ribu uzgojenu u Vijetnamu ili u Kambodži. 

Neke vrste dobićete u restoranu pod najskuplje ribe, ali tek molekularna analiza nam može reći o kojoj se vrsti radi. U Italiji su otkriveni slučajevi da se kao lignja prodaje napuhača, riba koja zna biti i otrovna. U SAD-u se najčešće krivotvore škarpina i losos, Umjesto njih prodaje se vijetnamski som kojeg ima i na našem tržištu. Većinom je riječ o somu iz uzgoja, punom antibiotika, bakterija i hormona. Imamo li mi toga i na svome tržištu potrebno je tek istražiti.

Lažna riba češće se prodaje zamrznuta. U svijetu je konzumacija zamrznute ribe česta jer u takvom je obliku dostupnija i jeftinija. No kupci su skeptični prema ribi iz zamrzivača - ne znaju koliko dugo stoji i boje se da u njoj nije ostalo hranjivih tvari.

"Kod nas potrošači imaju diverziju prema ribi izvana." - tvrdi trgovac ribom Branimir Brzić za HRT.

Dok se svježa riba može iskoristiti najkasnije dva ili tri dana nakon ulova, zamrznuta može stajati četiri do šest mjeseci i sačuvati kvalitetu. No riba se mora zamrznuti odmah nakon ulova. Mora biti na stabilnoj i niskoj temperaturi cijelo vrijeme. Odmrzava se neposredno prije pripreme.
Stručnjaci ističu da je ribu najbolje kupovati od provjerenih dobavljača. Pokvarenu pak možete prepoznati po mutnoj sluzi na koži. Svježa riba ima izbočene oči, prozirnu rožnicu i crnu blistavu zjenicu.

"Volim naglasiti da uvijek kupujemo kod nas ali to je nemoguće, cijene su jeftinije izvana jer se uzimaju veće količine, što se više uzme to je jeftnije." - objašnjava Brzić.

Širom svijeta s lažnom se deklaracijom prodaje čak 36% svih riba i morskih organizama i taj je trend u porastu. Nova evropska regulativa koja je na snazi više od godinu dana trebala bi osigurati ažurnije provođenje propisa kako bi se građani bolje zaštitili od prijevara vezanih za hranu.

Izvor: HRT