Povećanje cijena hljeba je neminovnost koja zahtijeva temeljno preispitivanje poslovnih politika proizvođača, te razumijevanje i podršku trgovaca, ocijenjeno na prvoj sjednici Grupacije proizvođača pekarskih proizvoda, formirane u okviru Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore.
Kako su kazali iz PKCG, za predsjednika Grupacije izabran je Radivoje Bakić, direktor Inpeka, a za zamjenika predsjednika Vesko Nikolić, direktor Uniprom pekare iz Nikšića.
Privrednici su, navode, ocijenili da su dugogodišnji problemi u pekarskoj industriji nastali prvenstveno kao posljedica niske cijene osnovne vrste hljeba, koja čini oko 70% ukupne proizvodnje pekarskih proizvoda.
"Prosječna cijena osnovne vrste hljeba od 0,37 eura sa PDV-om, po kojoj ga pekare prodaju trgovcima, datira iz aprila 2019. godine, a u mmeđuvremenu je došlo do značajnog rasta cijena energenata, brašna i ostalih repromaterijala. U maloprodajnim objektima cijena ovog hljeba iznosi 0,50 eura. Činjenica je da se povrat neprodatog hljeba vrši svaki dan, te ga pekare moraju prodavati po znatno nižim cijenama ili uništavati", ističu u saopštenju.
U 2020. godini, kako su kazali iz PKCG, ovaj sektor je imao gubitak prihoda od preko 11 miliona eura, što je posledica nedostatka turističke tražnje zbog pandemije, porasta cijena sirovina i ostalih inputa potrebnih za proizvodnju, kao i uvođenja neradne nedjelje. Samo u periodu od maja 2020. do maja 2021.godine došlo je do povećanja cijene pšenice sa 17 na 22 dinara što je uslovilo povećanje cijene brašna. Ulje je poskupilo 124%, šećer 57%, ambalaža, folija 60%, aditivi, smjese i ostale komponente vise od 40%, lož ulje 35%, a gorivo sa 1,03 na 1,21 eura, što je sve zajedno uticalo na povećanje troškova.
Neradna nedelja je, poručuju, takođe donijela probleme industrijskim pekarima koje proizvode uglavnom plasiraju kroz trgovačke objekte. U 2020. godini trgovine, pa time ni industrijske pekare nisu radile čak 65 dana, što je uticalo na ostvarene rezultata u sektoru pekarske industrije.
Ističu da je hljeb je proizvod koji se uglavnom konzumira u svježem stanju i potrošači se opredjeljuju za kupovinu svježega hljeba nedeljom u malim pekarama.
"Finansijska situacija u kojoj se nalaze industrijske pekare je teška. One nemaju mogućnost redovnog izmirivanja obaveza prema dobavljačima i radnicima i prinuđeni su da potrebene sirovine i repromaterijal nabavljaju putem kompenzacija, što proizvode čini mnogo skupljim nego kada se nabavljaju direktno od proizvođača", navode u saopštenju.
Na sjednici je takođe konstatovano da se cijene hljeba formiraju slobodno od avgusta 2001. godine, i od tada svaki proizvođač
samostalno definiše sopstvenu politiku cijena, koja treba da omogući pozitivno poslovanje i redovno izmirivanje obaveza prema zaposlenima i državi.
I pored toga, kako navode iz PKCG, proizvođači pekarskih proizvoda su uvijek u dilemi kada moraju povećati cijenu osnovne vrste hljeba. Međutim, značajan porast cijena svih inputa upućuje na neohodnost povećanja cijena ovog proizvoda, jer će u suprotnom doći do prestanka rada pojednih subjekata zbog neodržive cijene od 0,37 eura po vekni.
"Na sjednici je takođe bilo riječi o izmjenama Zakona o akcizama iz jula 2017. godine koje se odnose na pravo povraćaja dijela plaćene akcize na gasna ulja korišćena kao motorno gorivo za industrijske i komercijalne svrhe. Naime, pekare koje koriste to gorivo su izmjenama načina obračuna povraćaja akciza dovedene u nepovoljniji položaj od drugih pekara. Stoga je potrebno ponovo pokrenuti inicijativu za izmjenu Zakona o akcizama u smislu da se povraćaj dijela plaćene akcize na gasna ulja za pravna lica koja se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda vezuje za stvarni utrošak energenta, a ne za ukupan prihod", ističu iz PKCG.
Naglasili su da zbog uvođenja plinskih instalacija u pogone neophodno je dopuniti Zakon kako bi se i u ovom slučaju omogućio povrat akcize.
Izvor. RTCG
Коментари
Постави коментар