Foto: ilustracija
Najnovije poskupljenje goriva ujedinilo je i sindikate i poslodavce. Unija slobodnih sindikata (USSCG) pozvala je Vladu da hitno izmijeni uredbu o formiranju maksimalnih maloprodajnih cijena goriva, kako bi korigovala enormni i za standard građana neprihvatljivi rast cijena, dok u Uniji poslodavaca (UPCG) smatraju da bi država kroz izmjenu regulative trebala da utiče na smanjenje akciza i poreza na promet nafte i naftnih derivata.
Sve vrste goriva u Crnoj Gori od juče su skuplje dva do četiri centa. Na kraju prošle i početkom ove godine godine cijena eurosuper 98 je bila 1,18 eura, dok je eurodizel koštao 1,03 eura po litru. Eurosuper 98 od juče košta 1,40 eura, a eurodizel 1,21 euro, što znači da je za pola godine benzin poskupio 22, a dizel 18 centi.
Iz Ministarstva kapitalnih investicija juče nijesu odgovorili na pitanja Pobjede zašto poslednjih mjeseci rastu cijene goriva, da li se očekuje nastavak rasta cijena i da li će i što Vlada preduzeti da eventualno smanji cijene naftnih derivata. Iz tog Vladinog resora su najavili da će danas poslati odgovore našoj redakciji.
Iz USSCG su podsjetili da je od januara cijena nafte i naftnih derivata drastično porasla, pa je, kako navode, krajnje vrijeme da se preispita njena politika utvrđivanja. Smatraju da je neminovno da to utiče na dodatan rast cijena hrane, prevoza i svih roba u usluga, što će izazvati novi udar na budžete građana.
Upoređujući cijene sa zemljama iz okruženje sindikalci tvrde da je kod nas skuplje 20 centi po litru, nego u, na primjer, BiH ili Sjevernoj Makedoniji, pri čemu treba imati u vidu da je minimalna zarada u Crnoj Gori najniža u regionu.
- Zato, USSCG zahtijeva od Vlade da utvrdi gornju granicu cijene nafte i naftnih derivata na 1,1 euro po litru, čime bi se stalo na put daljem povećanju cijena, a samim tim i daljem pogoršanju socio-ekonomskog položaja građana - navodi se u saopštenju.
I u Uniji poslodavaca smatraju da bi limitiranje gornjeg iznosa bilo najbolje rješenje, jer bi država i u tim tržišnim uslovima prihodovala velika sredstva po osnovu naplate od akciza koje na naftu i naftne derivate trenutno iznose ,,nestvarnih” 60 odsto.
Istakli su da je novo poskupljenje svih vrsta goriva težak udar na standard i privredu, pa bi Vlada, uz ovakav stepen povećanja cijene goriva trebalo da razmotri indikatore koji se tiču stanja privrede, prenosi portal RTCG.
Predstavnik UPCG Slobodan Milatović napomenuo je da ta poslovna asocoijacija godinama ukazuje da bi država trebalo da razmotri svoje učešće u formiranju cijene goriva.
- Odnosno, da nađe način da kroz izmjenu regulative, koja se tiče ovog pitanja, da se utiče na smanjenje akciza i poreza na promet nafte i naftnih derivata kad imamo ovakve negativne trendove na tržištu - rekao je Milatović i dodao da je suvišno govoriti o svim negativnim efektima poskupljenja goriva, uz ocjenu da su preduzeća koja se bave transportom prve na udaru.
- Nema tog privrednog sektora gdje troškovi za gorivo ne utiču na formiranje finalne cijene. Ovo je još jedan namet koji plaćaju poslodavci - upozorio je Milatović, uz podsjećanje da su u posljednje vrijeme skočile sve cijene, dok zarade ne rastu.
Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 19. jula, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 20. jula.
Cijene goriva su bile na istorijskom maksimumu 2012. godine, dok su na minimumu bile 2016. Eurosuper 98 je 11. septembra 2012. imao cijenu od 1,54 eura, dok je 23. februara 2016. godine koštao 0,98 eura po litru.
Eurosuper 95 je 11. septembra 2016. koštao 1,5 eura, dok je na istorijskom minimumu bio 23. februara 2016. godine kada mu je cijena bila 0,98 eura.
Eurodizel se 28. juna 2012. godine prodavao po rekordnoj cijeni od 1,38 eura, dok je na minimum bio 26. januara 2016. kada mu je cijena bila 0,82 eura.
Izvor: Antena M
Коментари
Постави коментар