Udruženje pekara Crne Gore, koje okuplja oko 400 pekara, obustavilo je isporuku hljeba i drugih pekarskih proizvoda trgovinskim lancima jer su marže i do 40 odsto, kaže predsjednik Udruženja Svetozar Radonjić. Iz Udruženja kažu da im je prihvatljiva preporuka Vlade da se marže smanje kako bi se cijena vekne bijelog hljeba zadržala na 50 centi.
Trgovačka marža na hljeb prije petnaestak godina bila je 5 odsto, sada je i do 40, kažu iz Udruženja pekara CG. Zbog visokih marži na pekarske proizvode Udruženje, koje okuplja oko 400 pekara, obustavilo je isporuku hljeba trgovačkim lancima već u aprilu.
"Maržama od 40 odsto pekari ne mogu da održe proizvodnju", ističe Radonjić.
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja kažu da su ograničili cijenu vekne bijelog hljeba na 50 centi kako bi zaštitila standard građana. Održali su i sastanke s pekarskom industrijom kako bi našli način da podrže pekare. Vodeći računa o slobodi preduzetništva, Zakonu o zaštiti konkurencije donijeli su određene preporuke.
"Preporuke Vlade podrazumijevaju: utvrđivanje marže kod trgovaca ne većem od 17% na osnovnu veknu hljeba, obezbijediti plaćanje ne duže od 30 dana i kontinuirano snabdijevanje, utvrdjivanje proizvođačke cijene hljeba pekarske industrije na nivou ne većem od 42 centa. Implementacijom ovog predloga trgovci i pekarska industrija pokazuju visok stepen društvene odgovornosti, a da pri tom ne trpe gubitke", saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja.
Iz Udruženja pekara kažu da im je prihvatljiv predlog Vlade.
"Te marže bi mogle da budu i 10 centi", navodi Radonjić.
Građani očekuju da se zaustavi dalje poskupljenje osnovnih životnih namirnica.
Iz Udruženja pekara kažu da bi trebalo razmotriti i smanjenje marže na integralni hljeb budući da u Crnoj Gori ima dosta građana koji ne mogu da konzumiraju pekarske proizvode s glutenom. Cijena polubijelog hljeba od pšenice koja je uvezena iz Francuske mogla bi da bude oko 40 centi. tvrdi Radonjić.
"To je pšenica dobrog kvaliteta. To brašno Vlada treba da podijeli, po nekim povoljnim kreditnim uslovima. Cijena hljeba od tog brašna ne bi bila preko 40 centi", kaže on.
Nevladina organizacija Institut za proizvodnju organske hrane pozvalo je predstavnike Vlade na promociju projekta početak jesenje sjetve domaćih autohtonih sjemena, krajem septembra. Crna Gora, kaže Radonjić, može da ima oko 100 000 hektara pod pšenicom umjesto sadašnjih 1000 hektara.
Izvor: RTCG
Коментари
Постави коментар