Ako dijete od 15, 16 godina dovedemo do toga da naglas izgovori da želi da se ubije, onda je u pitanju sistem koji dopušta da naša djeca budu ranjiva, izložena raznim pritiscima i drugim faktorima koji ga podstiču na to, kazala je programska direktorka CAZAS-a Sanja Šišović. Ona je u emisiji “Dobro jutro Crna Goro” kazala da je broj djece koja naude sebi mnogo veći nego što pokazuju podaci, a da država i škole ne rade ništa kada je riječ o tome. Specijalistkinja psihijatrije Maida Burdžović savjetuje da je istina i osluškivanje potreba članova porodice ključ prevencije.
U prošloj godini u Crnoj Gori desilo se 120 samoubistava, a u posljednje dvije godine 420.
Programska direktorka CAZAS-a Sanja Šišović kaže da podaci sa terena pokazuju da je taj broj veći.
“Jer se značajan broj slučajeva vodi kao nesrećan, a mi nemamo dodatnu statistiku koja bi nam dala realnu sliku problema. Činjenica je da statistika uvrštava Crnu Goru u zemlje koje imaju značajan broj samoubistava i defrinitivno je alarm, ne samo za građane, već za sistem i državu”, kazala je Šišović.
Specijalistkinja psihijatrije Maida Burdžović podsjeća da statistika ukazuje da je Crna Gora u samom vrhu, odnosno na 10. mjestu u svijetu kada je riječ o broju samoubistava.
“Naše tradicionalno društvo malo govori o tome. Porodica osjeća dozu stida kada neki njen član izvrši samoubistvo. Kad se sve to usloži sa nebrigom društva da se to na pravilan način istraži, onda možemo da kažemo da je mentalno zdravlje, a time i sami suicid, stigmatizovano”, kaže ona.
Problem je, kako je kazala, u tome što je to najveći uzrok smrtnosti kod mladih.
Od početka prošle godine do avgusta troje maloljetnika je sebi oduzelo život, dok je od 2017. do 2020. godine desetoro mladih od 10 do 29 godina izvršilo samoubistvo .
Sanja Šišović kaže da je sučajeva samoubistava maloljetnika bilo mnogo više, a da ništa nije urađeno ni u školi niti igdje u zemlji.
“Ako mi dovedemo dijete od 15, 16 godina da izgovori naglas da želi da se ubije, onda je u pitanju sistem koji dopušta da naša djeca budu ranjiva, izložena raznim pritiscima i drugim faktorima koji mogu da podstaknu na to”, kaže Šišović.
Ističe da je neophodno da se više angažujemo na svim nivoima.
“Suicid je jako kompleksno pitanje koje dotiče jako veliki broj osoba i zato to ne smijemo gledati kroz statistiku i rang listu, već da nađemo način da pomognemo”, kaže Šišović.
Ona je istakla da CAZAS pruža psiho-socijalnu pomoći i pomaže mladim da se okrenu drugim aktivnostima koje će im pomoći da prevaziđu taj period.
“Međutim, sve je to uzalud ako mi mlade ljude nemamo gdje da uputimo, kada nemamo Centar za prevenciju suicida, Klinika za dječiju psihijatriju nema kapacitete. Apelujem da svi budemo više senzitivni i pazimo kako govorimo o suicidu”, kazala je ona.
Da bi prepoznali da osoba razmišlja o suicidu, važno je da poznajemo i osluškujemo tu osobu, kaže Burdžović. Ističe da se posebno mora obratiti pažnja na mlade koji prelaze u odraslo doba.
“Jedno nezanemarivanje osoba i osluškivanje potreba pomaže. Mnogo je važno potražiti pomoć od stručnog lica. Praksa mi pokazuje da ljudi lakše odu kod vračara, nego kod psihologa, psihijatra”, kazala je psihijatrica.
Izvor: RTCG
PROČITAJTE JOŠ:
Коментари
Постави коментар