Masovna pojava meduza iz roda Aurelia u zalivu Boke ukazuje ili utiče na poremećaj ravnoteže u ekosistemu

Foto: ilustracija

Pojava meduza iz roda Aurelia u Bokokotorskom zalivu prethodnih dana – osim što su poranile kalendarski i zabilježene u velikom broju – mogu da ukažu ili utiču na poremećaj ravnoteže u ekosistemu, kazala je za Pobjedu Branka Pestorić, naučna saradnica u Institutu za biologiju mora.

Sagovornica ističe da je aurelia tipična proljećna vrsta meduze koja se ranijih godina javljala sredinom aprila i u maju.

Ranije zapažanje ovog roda ukazuje na to da su nagle promjene u temperaturi mora nastupile ove godine nešto ranije od uobičajenog perioda – kaže Pestorić.

Prethodnih dana stručnjaci Instituta su dobili fotografije i prijave o velikim skupinama meduza. Neke od njih su zabilježene po sredini Tivatskog zaliva. Ove meduze nijesu opasne za ljude.

Uzroci i posljedice

Klimatske promjene, nagle promjene u temperaturi životne sredine, prekomjerna izgradnja na obali, povoljni hranidbeni uslovi sredine (dovoljno planktona) samo su dio činilaca koji utiču na njihovu pojavu i brojnost. Aurelia je rod koji je vrlo zastupljen u sjevernom Jadranu te se masovna pojava bilježi skoro svake godine

Prema riječima Pestorić, meduze nijesu nešto što je neuobičajeno za zaliv, ali su ove godine poranile, a period njihovog javljanja i brojnosti zavisi od mnogo faktora čije zajedničko djelovanje izaziva sve češće i masovnije pojave želatinoznih organizama. Taj problem je vrlo izražen na cijelom Mediteranu.

– Klimatske promjene, nagle promjene u temperaturi životne sredine, prekomjerna izgradnja na obali, povoljni hranidbeni uslovi sredine (dovoljno planktona) samo su dio činilaca koji utiču na njihovu pojavu i brojnost. Aurelia je rod koji je vrlo zastupljen u sjevernom Jadranu te se masovna pojava bilježi skoro svake godine – kaže Pestorić.

Dodaje da, kada se više od navedenih činilaca spoji, rezultat je masovna pojave meduza kao što je ovih dana slučaj u Bokokotorskom zalivu.

– Riječ je o rodu Aurelia koji ima nekoliko vrsta u Jadranu. Kako su te vrste morfološki toliko slične, neophodna je genetička analiza da bismo ustanovili o kojoj vrsti je tačno riječ – navela je Pestorić.

Izvor: bizniscg.me / Pobjeda