Sve više koristimo LED rasvjetu, a znamo li drugu stranu medalje?

Nekada se ulično osvjetljenje sastojalo od gasnih lampi koje su zahtjevale ručno paljenje. Nekoliko stotina godina kasnije sve je postalo električno, a sada sve veći broj zemalja prelazi na LED rješenja za kućno, ali i ulično osvjetljenje.

Sa jedne strane, ovo je štedljivija i dugovječnija varijanta. Međutim, nije sve baš toliko jednostavno i postoje ozbiljni negativni uticaji koji zabrinjavaju naučnike.

Prvo pitanje koje se postavilo kada su se pojavile prve LED sijalice za kućnu upotrebu bilo je da li su one stvarno toliko štedljive i dugovječnije od klasičnih sijalica. Mnogi su bili skeptični jer je cijena bila drastično veća u poređenju sa tradicionalnim rješenjima. Međutim, malo pomalo sve više ljudi okretalo se LED rješenjima, pa sada malo ko nema makar jednu LED sijalicu u svom domaćinstvu.

LED jeste daleko štedljivije rješenje kada uporedimo ovakav vid sijalica sa klasičnim, i to za čak 75 odsto. Primjera radi, LED sijalica od 11 vati uspjeva da proizvede nivo osvjetljenosti uporediv sa 50 vati klasične sijalice. Naravno, ne treba zaboraviti ni CFL sijalice kao takođe štedljivu alternativu, ali trenutni fokus je na LED sijalicama.

Šta je problem?

Problem sa LED osvjetljenjem jeste tip svjetlosti koju ove sijalice proizvode, a koja je specifičnog “širokog bijelog” spektra koje je manje prirodno u poređenju sa nekada aktuelnim rješenjima.

Naučnici su zabrinuti zbog nepovoljnog efekta koji ovakav vid osvjetljenja može imati na prirodne ekosisteme, ali i na ljude koji žive u oblastima u kojima se koristi veliki procenat LED kućnog i uličnog osvjetljenja.

Negativan uticaj na zdravlje ljudi

Američko medicinsko udruženje (AMA) je 2016. objavilo rad u kom tvrdi da LED tehnologija može imati negativni uticaj na zdravlje ljudi.

LED svijetla emituju svjetlost iz kratkotalasnog, visokoenergetskog plavog i ljubičastog kraja spektra vidljive svjetlosti.

Ovaj svjetlosni opseg kontroliše naš ciklus spavanja i ispravna ekspozicija je važna za održavanje našeg cirkadijalnog ritma. Zato ne čudi što se mnogi ljudi žale na svrab, crvenilo u očima i blage glavobolje nakon neprekidnog izlaganja LED svjetlima.

AMA kaže da doživotno izlaganje mrežnjače i sočiva plavom svijetlu LED dioda može povećati rizik od katarakte i degeneracije makule povezane sa uzrastom. Studije takođe otkrivaju da svijetlost koju emituju LED diode može izazvati promjene na mrežnjači, ako postoji velika izloženost čak i u kratkom vremenskom periodu.

Nacionalna agencija za bezbjednost hrane, životne sredine i zdravlja na radu u Francuskoj takođe tvrdi da plavo svijetlo u LED osvjetljenju koje se sve više koristi u našim domovima može oštetiti mrežnjaču oka i poremetiti naš biološki ritam i ritam spavanja.

To se odnosi i na LED ekrane, ali novi telefoni i monitori dolaze sa softverskim filterima koji redukuju količinu štetne plave svjetlosti, poput „Night light“ opcije na Windowsu ili „Night Shift“ opcije na Ajfonima, ali i drugim uređajima.

U svrhe otkrivanja pokrivenosti ovakvom vrstom osvjetljenja, naučnici su koristili foto materijal dobijen posredstvom Međunarodne svemirske stanice. Na fotografiji se vidi jasna razlika u boji uličnog osvjetljenja između Belgije koja koristi natrijumske sijalice niskog pritiska (narandžasta nijansa), zatim Holandije, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva koje koriste natrijumske sijalice visokog pritiska (žućkasta nijansa) i Njemačke koja koristi fluorescentne sijalice (plavičasta nijansa).

Prema ovim fotografijama, prihvatanje LED ulične rasvjete dešava se drugačijim tempom u različitim zemljama, a samim tim se istražuje i potencijalni negativni udar na prirodne ekosisteme u tim oblastima, pogotovo na insekte i slijepe miševe. Ove promjene u spektru boja i neprirodnom noćnom osvjetljenju mogu dovesti do niza negativnih bioloških uticaja koji se još uvijek istražuju, pa tako sami rezultati nisu konkluzivni.

Međutim, neki od trenutno prepoznatih su poremećaj biološkog ritma i sna, negativan uticaj na vid, ometanje astronomskih ispitivanja, supresija melatonina u tijelu, fototaksija, čudno ponašanje slijepih miševa i drugi.

Izvor: Nova S / CNN / Benchmark