Detalji finskog školstva: Sve kontra od nas. Reforme stalne, nema superodlikaša... Podstiču se razmišljanja, kreativnost...

Studija OECD-a iz 2018. procijenila je da bi vještačka inteligencija u narednim decenijama mogla zamijeniti mnoge ljude u njihovim poslovima. Zbog toga postoji hitna potreba za obrazovanjem i osposobljavanjem ljudi za ispunjavanje zahtjeva koje će postavljati poslovi budućnosti.

U tom smislu Finska ima jedan od najkvalitetnijih obrazovnih sistema u svijetu koji mnogim zemljama predstavlja uzor. Na to, među ostalim, ukazuje postojano visok plasman na raznim međunarodnim testovima. Na primjer, Finska je rangirana kao prva prema Economicsovom indeksu Obrazovanje za budućnost, dok je OECD svrstava na drugo mjesto u svijetu po rezultatima diplomaca. Posebno je zanimljivo to što je Finska ovaj uspjeh postigla uprkos samo malo većoj potrošnji po učeniku od prosjeka u zemljama OECD-a.

Finci su ponosni na svoj obrazovni sistem

Finci su ponosni na svoj obrazovni sustav i smatraju da je on omogućio da postanu ekonomski vrlo uspješna zemlja.

Finska je četvrta ekonomija utemeljena na znanju, a prema OECD-u 2004. bila je druga u visokoj tehnologiji, nakon Irske. Visoko je industrijalizovana - najveće industrije su: elektronska (21.6%), mašinska, automobilska i druga metalska industrija (21.1%), drvna industrija (13.1%) i hemijska (10.9%). Prema Svjetskom ekonomskom forumu, 2014. bila je na prvom mjestu na svijetu po informatičkoj tehnologiji.

Finci su u ozbiljne reforme obrazovnog sistema krenuli konsenzusom lijevih i desnih stranaka još sredinom 20. vijeka, prije čega su ponajviše ovisili o drvnoj industriji.

Visoki rezultati na PISA testovima

Finska je poznata po visokim rezultatima na PISA testovima (Programme for International Student Assessment), koji se provode svake tri godine među učenicima širom svijeta kako bi se procijenile njihove matematičke, čitalačke i naučne sposobnosti. Prema rezultatima na PISA testovima iz 2018. godine, Finska se nalazila među najuspješnijim zemljama na svijetu. Finska je 2018. među 72 zemlje bila na 5 mjestu.

Ključne odlike finskog obrazovnog sistema

Šta finski obrazovni sistem čini tako uspješnim? Stručnjaci tu ističu nekoliko ključnih činilaca:

Ravnopravnost - U finskom obrazovanju ne postoje privatne škole i svi učenici imaju pristup besplatnom obrazovanju. Svi učenici se takođe tretiraju jednako, bez obzira na pozadinu ili socioekonomski status.

Individualni pristup - Finski sistem obrazovanja pruža individualni pristup svakom učeniku, što znači da se nastavnici trude da prilagode svoje nastavne metode i strategije učenicima kako bi im pomogli u postizanju najboljih rezultata.

Kreativno učenje - Finski sistem podstiče kreativno učenje i razmišljanje. Učenici se podstiču da postavljaju pitanja, da kritički razmišljaju te da razvijaju vještine rješavanja problema. Ovo omogućuje učenicima da razviju vlastite talente i interese, a ne da se samo usredotoče na tradicionalne akademske predmete.

Visoki standardi obrazovanja - Finski sistem obrazovanja ima visoke standarde i zahtijeva da se svi učenici suoče s izazovima i visokim očekivanjima.

Visok nivo stručnog znanja i obrazovanja nastavnika - Finski nastavnici visoko su obrazovani i obučeni da pruže kvalitetnu nastavu i podršku učenicima. Oni se kontinuirano dokvalifikuju. Finski nastavnici, da bi bili zaposleni na neodređeno, moraju imati magistraturu.

Kontinuirana inovativnost - Finsko školstvo temelji se na inovativnosti i kontinuiranom poboljšanju, pa se stalno radi na razvoju novih metoda i pristupa koji bi mogli unaprijediti obrazovni proces i osigurati da učenici dobiju najbolje moguće obrazovanje.

Cjelodnevna škola

Kako je ministar znanosti i obrazovanja Hrvatske Radovan Fuchs nedavno najavio da u Hrvatskoj sljedeće školske godine u 50 škola kreće eksperimentalni četverogodišnji program cjelodnevne nastave, zanimljivo je primijetiti da Finska nema cjelodnevni program, barem ne u svim školama.

On postoji u školama koje se nazivaju "aamu - ja iltapäivätominta" (jutarnja i popodnevna aktivnost). Takve škole učenicima pružaju dodatne aktivnosti i usluge van uobičajenih časova nastave, a dostupne su učenicima od predškolskog uzrasta do trećeg razreda osnovne škole.

Cilj cjelodnevne škole u Finskoj je pružiti učenicima podršku u njihovom razvoju i obrazovanju te istovremeno olakšati roditeljima organizaciju vremena, posebno ako su zaposleni. U cjelodnevnoj školi učenici imaju priliku učestvovati u različitim aktivnostima, kao što su umjetnost, sport, nauka i tehnologija, a takođe im se pružaju obroci i pomoć u učenju.

Rezultati PISA testova i reforme obrazovanja

Igor Vukelić, nastavnik hrvatskog porijekla koji živi u Finskoj i predaje predmet koji bi se mogao nazvati profesionalnom orijentacijom, za Index je otkrio neke važne tajne finskog uspjeha.

Prošao je kroz tri obrazovna sistema - hrvatski, slovenački i finski. Njegova supruga, Finkinja, takođe je nastavnica, i to za djecu s teškoćama u učenju.

Vukelić kaže da je Finska na posljednjem PISA testiranju pala na ljestvici za nekoliko mjesta.

"Zbog toga se odmah počelo razgovarati o reformama koje bi trebalo preduzeti", kaže Vukelić.

"Posebno ih je zabrinulo to što su pali rezultati iz matematike. Stručnjaci koji se bave obrazovanjem smatraju da bez dobrog obrazovanja nema napretka društva. Čim nisu u vrhu, Finci idu u reforme", tumači Vukelić.

Reforma školstva zbiva se u prosjeku svake četiri godine

Nakon što provedu reformu školstva, Finci odmah počinju razmišljati o sljedećoj. Vukelić kaže da se te reforme rade kako bi se pratili trendovi u društvu i na tržištu rada.

"Sada su krenuli u novu reformu, čim su zabilježili da je pao uspjeh na PISA testovima iz matematike. Posebno je to zabilježeno kod učenika, koji su ranije bili bolji od učenica u matematici. Dječacima je donedavno matematika bila jača strana nego djevojčicama. Dobro obrazovanje iz matematike jako je važno kako bi se mogli školovati dobri inženjeri", ističe ovaj nastavnik u Finskoj.

Nastavnici za nadarene i za one s posebnim potrebama

Kako smo naveli u uvodu, finski obrazovni sistem nastoji smanjiti jaz između postignuća učenika. Finske škole, kako osnovne tako i srednje, imaju nastavnike koji se posebno posvećuju djeci koja su nadarena te još više djeci kojoj treba pomoć u učenju. Njihov posao plaćen je više te se za njega moraju doškolovati. Postoje i posebne škole za djecu s posebnim potrebama.

"Na primjer, postoje škole za djecu koja imaju ozbiljnije probleme s učenjem, poput neke djece s autizmom ili s poremećajem pažnje. Takođe postoje bolničke škole za djecu koja duže ne mogu na nastavu. Tamo imaju nastavnike. Obično u svakoj županiji postoji jedna takva bolnička škola", kaže Vukelić.

U Finskoj se vrlo malo toga uči napamet

"Djecu se najviše uči kako učiti i kako razmišljati. Na primjer, o istoriji se uči vrlo malo godina jer se o njoj lako može naći na internetu. Puno više pažnje posvećuje se tumačenju raznih istorijskih okolnosti i pozadine događaja", kaže sugovornik Indexa.

Uči se kako zavoljeti učenje

Učenje počinje vrlo rano, još od jaslica. Vukelić kaže da u svakoj vrtićkoj grupi postoji nastavnica za djecu vrtićke dobi.

"Svaka od njih može imati 20 djece, dok jedna vaspitačica može imati najviše četvero djece. Obrazovanje u predškolskoj dobi sada je obavezno u Finskoj. Djeca u predškolskoj dobi u grupama uče slova i brojeve. Takođe se navikavaju da sjede za stolom. Vrijeme za to postepeno se povećava. Djeca za stolom rješavaju neke zadatke kroz igru, crtaju nešto ili povezuju iste slike i iste brojeve i sl. Tako se navikavaju na školsko okruženje. Djeca kreću u prvi razred u godini u kojoj navrše sedam godina, a osnovna škola traje devet godina. Nastavnici su visoko obrazovani i svake godine moraju izdvojiti dvije subote ili slobodno vrijeme u danu za doškolovanje. Drugim riječima, moraju izdvojiti 12 sati slobodnog vremena za doškolovanje", tumači Vukelić.

Nema inflacije petica

Zanimljivo je da, uprkos svim potporama koje učenici dobivaju u obrazovanju, ne postoji inflacija petica.

"U mojoj školi, u kojoj radim 18 godina, samo jedna učenica imala je prosjek 10.0, što odgovara hrvatskom 5.0. U posljednje tri godine imam oko 350 učenika po godini u gimnaziji, dakle više od 1000 učenika. Samo jedna učenica ima prosjek 10.0. U gimnaziji u posljednje četiri godine, među 1500 mojih učenika, nitko nije imao 10.0. Razlog tome je objektivnost u ocjenjivanju.

Moja kći je u osnovnoj školi imala prosjek 9.27. Za to je morala stvarno puno učiti. Ocjene su od 4 do 10. Ako se dobije ocjena 8 tokom godine, na kraju godine ne može se dobiti zaključna ocjena 10.0. Nema usmenog ispitivanja pred tablom ili iz klupe zato što to nije objektivno, jer nastavnik nekome može olakšati, a nekome otežati odgovaranje.

Sva ispitivanja su pismena. Dodatno se ocjenjuju zalaganje na času i domaći zadaci. Takođe se ocjenjuje neopravdano izostajanje sa časa. Predmet se ne može proći ako se ne rade domaći zadaci. U gimnazijama ima puno zadataka. Onaj ko želi proći na maturi, mora kod kuće nakon nastave raditi minimalno sat i po dnevno, pet ili čak šest dana u sedmici. Oni koji malo teže uče, moraju potrošiti i tri sata dnevno", tumači nam Vukelić.

Nemaju informatiku u osnovnim školama

Zanimljivo je da u finskim školama nema posebne nastave iz informatike. Ona je implementirana u sve predmete.

"Od prije tri godine svako dijete od trećeg razreda naviše dobiva besplatno obrazovanje iz informatike tako da od trećeg do šestog razreda dobiva besplatan tablet na korištenje, a u višim razredima i u srednjim školama laptop. Svo gradivo dobiva se u digitalnom obliku, uključujući knjige i zbirke zadataka. Pisanje u sveske je dozvoljeno, ali se zapravo uglavnom sve radi digitalno. U gimnazijama se na korištenje dobiva kompjuter najviše na 4 godine. U strukovnim školama dobivaju se besplatna odjeća i obuća potrebne za rad u struci. Djeca uče raditi u različitim programima kao što su Excel, PowerPoint, Movie Maker i sl. Sedmi, osmi i deveti razredi više uopšte nemaju knjige u papirnom obliku. Eventualno imaju radne sveske. Matura se od prije tri godine polaže potpuno digitalno. Usto, učenici imaju robotiku kao obavezan predmet", kaže Vukelić.

Nema male mature, odnosno masovnih testiranja

Po osnovnim školama provode se testiranja, međutim ne tako da testove polažu sve škole odjednom ni iz svih predmeta, kao u Hrvatskoj.

Vukelić kaže da županije biraju škole u kojima će se određene godine provoditi testiranje za određene predmete.

"Škole se u tome izmjenjuju. Kada se u nekoj školi provede testiranje za finski i engleski jezik, u toj školi se isto testiranje neće provoditi sljedećih nekoliko godina. Škole se same mogu prijaviti za testiranja, ali ih mogu odabrati i županije. Testiranja se provode kako bi se vidjelo trebaju li škole pomoć. Ako neka škola ima slabiji rezultat u nekim predmetima, županija će se potruditi pružiti joj pomoć, možda nekim dodatnim nastavnikom", govori nam Vukelić.

Matura i prijemni ispiti

Na neke finske fakultete i veleučilišta učenici se mogu upisati samo s maturom, bez prijemnog. Međutim, Vukelić kaže da se vrlo malen broj učenika odlučuje za takav način upisa.

"Naime, u Finskoj se prvo piše matura u martu, čiji se rezultati dobivaju tek početkom juna. Prijemni za fakultete održavaju se krajem maja, a njihovi rezultati dobivaju se sredinom juna. Budući da se rezultati mature ne znaju prije nego što počnu prijemni, velika većina učenika odlučuje se na polaganje prijemnog. Najzahtjevniji fakulteti, poput medicinskog, pravnog, pedagoškog, stomatologije i psihologije, traže obavezno polaganje mature", objašnjava Vukelić.

Profesionalna orijentacija

Djeca u osnovnoj školi u višim razredima imaju predmet koji je neka vrsta profesionalne orijentacije. To je ono što podučava Vukelić.

"U osnovnoj školi taj je predmet manje zahtjevan jer je na osnovcima samo jedna odluka, a to je hoće li upisati gimnaziju ili strukovnu školu. U Finskoj je srednjoškolsko obrazovanje obavezno. Osim toga, vrlo mali postotak učenika prekida obrazovanje nakon srednje škole. Velika većina nastavlja na fakultetima ili sveučilištima. Profesionalna orijentacija posebno je važna u gimnazijama kada se učenici odlučuju za profesiju, odnosno karijeru", kaže Vukelić.

Velik postotak studenata završava fakultete

U Finskoj velik postotak studenata, viši od prosjeka EU, završava fakultete. Vukelić kaže da postoje dva razloga za to.

"Jedan je to što je studiranje besplatno, ali samo za one koji ozbiljno studiraju. Oni koji odustanu, moraju državi vratiti novac. Takođe, država subvencioniše najam studentskih stanova s oko 250 eura mjesečno. To je dovoljno za oko pola cijene najma u gradu kao što je Turku, a za oko 30% u Helsinkiju. Ako student ne završi fakultet u osam godina, taj novac mora vratiti državi. Jedini studiji koji se plaćaju su oni za pilote, koji su jako skupi. Studij na državnoj Finaviji plaća se oko 45.000 eura. Finnairov je još skuplji, košta oko 110.000 eura. Za to se dobiva kredit, a u Finnairovoj školi garantuju da će se on moći otplatiti kroz šest godina jer garantuju i posao. Ako netko prekine studiranje u tim školama na višim godinama, mora platiti određene penale", tumači hrvatsko-finski nastavnik.

Dobra hrana za učenike

Vukelić smatra da je vrlo važno i to što finske škole i fakulteti imaju jako dobru hranu.

"Ona je subvencionisana. Svaki učenik od prvog razreda osnovne škole do završetka srednje škole ima pravo na besplatan topli obrok, koji se sastoji od najmanje dvije vrste mlijeka, punomasnog i nemasnog, hljeba i salate te može biti mesni, vegetarijanski ili usklađen s vjerskim i zdravstvenim potrebama. U osnovnoj školi djeca se uče da pojedu svoj obrok. Osnovci ne smiju izlaziti van prostora škole tokom cijele smjene. Ručak je organizovan tako da razni razredi jedu u razna vremena kako se ne bi stvarale gužve", zaključuje Vukelić.

Izvor: Index.hr