Ni "R" od rekordne sezone: Zbog rupa u zakonu i nesređene statistike - nerealni i "naduvani" podaci

Veći broj turista, a naročito noćenja, je „vještački“ stvoren statistički podatak koji je posljedica kako otvorenosti države za dugotrajne dolaske iz pojedinih zemalja, tako i zastarjele metodologije koja se odnosi na ove pokazatelje.

Sagovornici portala Bankar.me smatraju da nas mnogo toga dijeli od rekordne turističke sezone, upravo zbog nepouzdanih podataka i nedostataka informacija o tržištu u Crnoj Gori.

Potpredsjednica Udruženja hotela Crne Gore (MHA) Zorica Kovačević, ujedno direktorica hotela Signum u Podgorici, ukazuje da zvanična statistika za prvih sedam mjeseci pokazuje povećanje broja dolazaka i noćenja u odnosu na (trenutno) rekordnu 2019. godinu.

„Ukoliko bi zanemarili kvalitativnu analizu, značajan rast svih cijena, porast smještajnih kapaciteta u prethodne četiri godine – i kolektivni i individualni – mogli bi konstatovati da je ovo rekordna godina. Međutim, upravo kvalitativna analiza pokazuje enormni rast broja noćenja državljana Ruske Federacije (972.420) u privatnom smještaju za prvih sedam mjeseci u poređenju sa 2019. godinom, dok je porast obima dolazaka neznatan. Diskutabilan je i značajan porast turista iz Ukrajine i Turske, znajući da državljani tih zemalja aktivno traže zaposlenje u Crnoj Gori“, istakla je ona.

Kako je navela, rast ovih pokazatelja je bio i realan i očekivan nakon pandemije korona virusa, ali na rekordnu turističku sezonu ne mmogu ukazivati „samo podataci o porastu broja dolazaka i noćenja“.

Prema riječima direktora Centra za istraživanje i razvoj turizma (CIRT) Petra Golubovića, upravo analizom pokazatelja o broju dolazaka u crnogorske smještajne kapacitete jasno ukazuje na sve nedostatke u praćenju turističkih trendova naše zemlje.

„Detaljnom analizom strukture gostiju u privatnom-individualnom smjestaju, jasno je uočljivo nesrazmjerno povećanje broja dolazaka i ostvarenih noćenja ruskih turista u prvoj polovini godine u odnosu na isti period proteklih pet godina (od 2017. do 2022). Ni u godinama najbolje posjećenosti ruskih turista Crnoj Gori, ta brojka u prvoj polovini godine nije bila ni blizu onoj koja je ostvarena u 2023“, kazao je on.

Kao primjer navodi da je tokom 2017. i 2018. godine ukupan broj noćenja ruskih turista u prvih šest mjeseci bio manji nego tokom jula. Slično je bilo i 2019. godine, kada je zbir njihovih dolazaka u prvih pola godine bio 30 veći nego tokom sedmog mjeseca. Ove godine, riječ je o značajnoj disproporciji – razlici od 400% u korist prvih šest mjeseci naspram jula.

„Usljed nedostatka direktnih avio linija, nepostojanja tur-operatora koji rade organizovan dolazak gostiju s ruskog tržišta, te bilo kakvih marketinških aktivnosti koje je kao država trebalo da odradimo da animirali i doveli turiste s ovog tržišta, postavlja se pitanje kako i zbog čega imamo ovoliko uvećanje? Kako to da su u privatnom smjestaju za prvih šest mjeseci ‘turisti’ iz Rusije ostvarili 1,8 miliona noćenja, što je  50% ukupno ostvarenog broja svih noćenja u privatnom smještaju. Takođe, prosječan broj dana koji ‘turista’ iz Rusije ostvari u privatnom smještaju je 17,1, dok je rekordne 2019. to bilo 9,9 dana“, dodaje Golubović.

U prilog tome, ističe da su se ruski turisti u hotelima, hostelima i rizortima prosječno zadržavali 3,3 dana, te da su po broju dolazaka i ostvarenih noćenja u kolektivnom smještaju tek na 12. mjestu – u poređenju sa ubjedljivim „vođstvom“ za privatni smještaj.

„Jedino logično objašnjenje jeste da su to, zapravo, ljudi koji su usljed rata između Ukrajne i Rusije prešli da žive u našu zemlju, pritom se prijavljujući u turističkim info punktovima, gdje plaćaju boravišnu taksu i tako ušli u statistiku koja se tiče turizma, broja ostvarenih dolazaka i noćenja. Interesantan je i podatak da se broj noćenja turskih turista u privatnom smještaju uvećao za čak 350% u odnosu na 2019. godinu“, dodaje on.

Treba ukazati na činjenicu da zakoni već više od deset godina omogućavaju državljanima Rusije, Ukrajine i Bjelorusije da kao turisti borave u Crnoj Gori tokom cijele godine, a da pritom ne moraju da se prijavljuju za privremeni ili stalni boravak. Sve što je potrebno jeste da na svakih 30 dana napuste Crnu Goru na (najmanje) pola dana i prijave se kao turisti kada ponovo uđu u našu zemlju.

Zbog ovakvih pravila, ali i zastarjele metodologije i neažurirane statistike na državnom nivou, mnogi izuzetni podaci ove godine su posljedica višestruke „zabune“.

„Zahvaljujući postojećoj metodologiji, definitivno nemamo jasnu sliku o broju dolazaka i ostvarenom broju noćenja turista. Sadašnji način prikupljanja ne daje relevantnu sliku kada su u pitanju turizam i statistika koja se za njega vezuje“, navodi direktor CIRT-a.

I Kovačević ističe da nemamo podatke o broju raspoloživih soba odnosno kreveta na nivou države – niti u kolektivnom, niti u individualnom smještaju – što nas „potpuno onemogućava da ustanovimo realne pokazatelje uspješnosti sezone“.

„Nijesam sigurna da možemo da se pohvalimo visokim zauzećem hotelskih kapaciteta, koje jeste visoko tokom ljetnjih mjeseci, ali ne i tokom cijele godine. Sami stepen zauzeća ne znači ništa ukoliko se ne posmatra i prosječna dnevna cijena (ADR). Tek iz ta dva podatka dobijamo povrat ulaganja po sobi RevPAR (Revenue Per Available Room) koji predstavlja najvažniju metriku u hotelskoj industriji“, ukazuje ona i dodaje da je posljednje ovakvo mjerenje urađeno za sada već davnu 2018. godinu.

„Iz iskustva znam da je performans crnogorskih hotela, kakav god bio, isključivo rezultat pojedinačnog djelovanja“, navodi sagovornica portala Bankar.me.

Zbog „savršenih“ turističkih rezultata za prvih sedam mjeseci ove godine, kao i činjenice da će državljani Rusije, ali i Ukrajine i Turske, u Crnoj Gori boraviti i tokom septembra i oktobra, postavlja se pitanje da li će i ovogodišnja postsezone biti jednako „rekordna“.

Kada je riječ o kolektivnom smještaju, Kovačević kaže da nema trenutno nema konkretnih podataka o produžavanju rada van glavne sezone.

„Ne raspolažem saznanjima da će neki od hotela na našem primorju, koji su ranijih godina bili zatvoreni, nastaviti da rade tokom zime“, precizirala je ona.

S druge strane, Golubović očekuje da će kolektivni smještaj u postsezoni imati jednoko dobre pokazatelje i popunjenost kao što je to do sada bio slučaj.

„Međutim, privatni smještaj je taj koji je ‘zakazao’ i koji ipak neće uspjeti da zahvaljujući postsezoni nadomjesti relativno loš period takozvanog špica sezone. Prema nekim procjenama i izjavama koje smo imali prilike da čujemo, popunjenost u privatnom smjestaju bila je 30% slabija u odnosu na 2022. godinu“, rekao je on.

Kao primjer navodi da je budvanska opština, koja ima najviše registrovanih smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju, od 2018. do 2022. godine ostvarila je pad u broju dolazaka turista i to za više od 50% – a 463,6 hiljade na 228,6 hiljada.

„A zašto je popunjenost privatnog smještaja jedan od pokazatelja uspješnosti realizacije turističke sezone? Pa, zato što se po trenutno raspoloživim podacima upravo u njemu ostvari 69% ukupnog broja turističkih noćenja u Crnoj Gori“, zaključuje Golubović.

Izvor: bankar.me