Sljedećeg ponedjeljka stupa na snagu detaljnije evidentiranje radnog vremena zaposlenih u Sloveniji. To je utvrđeno izmjenom Zakona o evidenciji u oblasti rada i socijalnog osiguranja, koji je stupio na snagu 20. maja.
Međutim, zakon neće važiti za sve. Službenici su oslobođeni obaveznog vođenja evidencije, objasnili su u Ministarstvu rada.
Izuzetak su poslanici, ministri, gradonačelnici ...
Tako neće biti potrebno evidentirati radno vrijeme poslanika, ministara, državnih sekretara, sudija, advokata, ustavnih sudija, tužilaca, generalnih sekretara ministarstava, gradonačelnika, itd. Na listi su svi koji su mandat za obavljanje funkcije dobili na opštim izborima ili izborom ili imenovanjem u Narodnoj skupštini.
Službenici su i lica koja u skladu sa zakonom biraju ili imenuju nosioci zakonodavne, izvršne ili sudske vlasti, kao i gradonačelnici ili rukovodioci državnih organa.
… i univerzitetski profesori
Izuzetak su i univerzitetski profesori. Oni su bili predviđeni kao izuzetak od evidentiranja radnog vremena već u vrijeme pisanja zakona, što je uznemirilo poslodavce i opoziciju, pa je amandmanom izbačen izuzetak.
Ministarstvo rada je tada smatralo da se obaveza i sadržaj evidentiranja radnog vremena može drugačije regulisati zakonodavstvom, u ovom slučaju Zakonom o visokom obrazovanju.
I oni su to sredili. U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju, koji je usvojen u septembru ove godine.
Zakonom je navedeno i da se odredbe primenjuju i na druge zaposlene koji neposredno učestvuju u realizaciji pedagoškog procesa, naučnoistraživačke i umjetničke djelatnosti.
Jan: Još ne mogu da zamislim šta ovo znači za nas
S druge strane, mnogi poslodavci ne znaju kako da sprovode zakon u praksi.
„Stalno upravljamo sa 10 do 15 gradilišta, na koja nam svakodnevno dolazi i do 500 ljudi. Trenutno još ne mogu da zamislim šta sve ovo znači za nas“, rekao je za Forbes Slovenija Simon Jan, direktor građevinske kompanije Tosidos.
„Trenutno nemamo registrovano radno vrijeme. Pratimo šta je urađeno jer je to jedino što se računa u preduzetništvu”.
Jan predviđa da će u prvoj fazi uspostaviti ručnu kontrolu, nakon čega se očekuje uvođenje elektronskog evidentiranja.
Da mnogi poslodavci nisu spremni, navodi i Mitja Gorenšček, izvršni direktor Privredne komore Slovenije (GZS). Prema njegovim riječima, najviše problema sa inovacijom imaju djelatnosti u kojima se radi na više lokacija ili na terenu. Pritom ističe građevinsku industriju, ali je istovremeno evidentiranje veliki izazov i u ugostiteljstvu i turizmu, gdje poslodavci teško usklađuju pauze za radnike.
On je uvjeren da je riječ o nepotrebnoj birokratskoj promjeni, kojom ministarstvo neće postići željeni efekat. Prema rečima Gorenščeka, riječ je o lovu na prestupnike – „oni se love inspekcijom na terenu, ali ne na način da se kažnjavaju svi”.
Privredna komora: Mnoge stvari su otvorene i nedefinisane
Izvršni direktor Privredne komore je podsjetio i na obećanje koje su poslodavci dobili prilikom usaglašavanja novog zakona sa socijalnim partnerima. „Rečeno je da ćemo nejasnoće rješavati podzakonskim aktima. Ovaj sastanak nikada nije održan, tako da su mnoge stvari ostale otvorene i nedefinisane, što je izazvalo zabunu. Pogotovo sada, kada će zakon stupiti na snagu“.
Na pitanje koji su glavni neriješeni problemi, Gorenšček navodi snimanje pauze za ručak, završetak radnog dana i službena putovanja.
Samostalni trgovci neće morati da vode evidenciju, osim…
U međuvremenu, u Ministarstvu rada kažu da su izmjene usmjerene na unapređenje zaštite radnika i da su posljedica dugogodišnjih upozorenja Inspektorata za rad. Žele da postignu usklađenost sa radnim vremenom, pauzama i odmorima, što bi trebalo da obezbijedi bezbjednost i zdravlje radnika na radu i mogućnost regeneracije.
Katja Rihar Bajuk, generalna direktorka Uprave za radne odnose u Ministarstvu, među ključne izmjene zakona navodi preciznu definiciju ko mora da vodi evidenciju o radnom vremenu. Prema njenim riječima, ova definicija je do sada bila nejasna i široka.
Sada se mora voditi evidencija za sve zaposlene i one koji su u drugom pravnom odnosu, a posao obavljaju lično i koriste sredstva poslodavca i uključeni su u proces rada, na primjer agencijski radnici.
Ministarstvo skreće pažnju i na neprovjerene informacije koje su posljednjih dana kružile u javnosti da čak i samozaposleni treba da vode evidenciju o svom radnom vremenu. Odbacuju navode i naglašavaju da samostalni preduzetnik mora da vodi evidenciju samo ako zapošljava druge radnike.
Obavezno obavještavanje zaposlenih
Izmjene zakona podrazumijevaju i detaljnije prikupljanje podataka. Po novom sistemu, na primjer, evidentiraće se tačan dolazak i odlazak sa posla, kao i korišćenje i obim pauza tokom radnog vremena.
Amandmanom se zaposlenom garantuje pravo na pristup podacima. Poslodavac je dužan da pisanim putem obavijesti zaposlenog o podacima iz evidencije o korišćenju radnog vremena za prethodni mjesec do kraja dana isplate. U međuvremenu, zaposleni ima pravo i da jednom sedmično od poslodavca zahtijeva podatke iz evidencije.
Poslodavac ne mora da prijavljuje podatke ako zaposleni uvijek imaju uvid u evidenciju.
Evidenciju o korišćenju radnog vremena poslodavac mora trajno da vodi u sjedištu ili na mjestu rada, na primjer na gradilištu. U ministarstvu kažu da će to olakšati rad inspektoratu koji će uvijek moći da dobije potrebne podatke.
Zakon ne precizira kako će se evidentirati radno vrijeme i to zavisi od svakog poslodavca.
Za koga je elektronska registracija obavezna
Međutim, postoji obavezno elektronsko upravljanje radnim vremenom za one poslodavce koji su kažnjeni zbog kršenja odredbi o radnom vremenu po Zakonu o radnim odnosima ili zbog vođenja evidencije po Zakonu o radu i evidenciji socijalnog osiguranja. Ova obaveza traje dvije godine.
Elektronsko upravljanje mogu predložiti i predstavnici zaposlenih. Ako poslodavac odbije takav prijedlog, svoju odluku mora obrazložiti u pisanoj formi i obavestiti inspekciju rada o odbijanju. Odbijanje prijedloga trebalo bi da ukaže na nepravilnosti u kompaniji, objašnjavaju u ministarstvu.
Veće i nove kazne
Među izmjenama su i prekršajne odredbe. Amandman predviđa veće kazne, ali istovremeno ovlašćuje inspektore da ih izriču u okviru određenog raspona. Za prekršaje u vezi sa vođenjem evidencije mogu se izreći novčane kazne od 1.500 do 20.000 eura, dok se za prekršaje vezane za elektronsko vođenje evidencije kreću od 3.000 do 20.000 eura.
Nove su i sankcije za odgovorno lice poslodavca, između 150 i 2.000 eura.
Promijenjena je i kazna koja se izriče novčano, od 1.500 do 20.000 eura, koju će inspektor sada moći da izrekne poslodavcima koji ne predaju evidenciju radnog vremena. Do sada je mogao da izrekne samo sankciju za ometanje procesa.
V. d. glavne inspektorke Katja Čoh Kragolnik, koja pozdravlja amandman, najavljuje da će ove godine krenuti u kampanju ciljane kontrole. Nastaviće se u prvoj polovini sljedeće godine.
Izvor: Forbes CG
Коментари
Постави коментар