Šta i kako sa Institutom? Evo šta piše u Vladinoj Platformi za spasavanje i restrukturiranje Instituta Igalo

Platforma za spasavanje i restrukturiranje Instituta Dr Simo Milošević u Igalu usvojena je nedavno na Vladi. Cilj je očuvanje u unapređenje jedinstvenog i jednog od najvažnijih zdravstvenih i turističkih resursa Crne Gore. Sada su na potezu manjinski akcionari koji su pozvani da se uključe u borbu za spas i "novo zlatno doba Instituta".

Kako je saopšteno, Platforma je usvojena na predlog Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

- Plan predviđa niz mjera koje će omogućiti modernizaciju i unapređenje rada Instituta, čime će se ojačati njegova pozicija renomiranog centra za rehabilitaciju i medicinski turizam. Plan, između ostalog, ima za cilj stabilizaciju poslovanja Instituta, sa posebnim akcentom na očuvanje radnih mjesta, te unapređenje kvaliteta usluga koje Institut pruža - saopštili su iz ovog resora.

S obzirom na to da je podrška manjinskih akcionara od suštinskog značaja za usvajanje i realizaciju Plana, Ministarstvo je pozivalo sve akcionare da prepoznaju važnost zajedničkih napora i saradnje u ovom kritičnom trenutku.

- Pored medicinskog, odnosno rehabilitacionog aspekta, koji su od nemjerljivog značaja za naše građane, Institut ujedno igra značajnu ulogu u privlačenju stranih turista i diversifikaciju turističke ponude Crne Gore, što direktno doprinosi ekonomskom rastu i razvoju države - kazao je ministar Janko Odović.

Iz Ministarstva su naveli da ova Vlada od samog početka svog mandata ulaže najveće napore kako bi se stvorili uslovi za nastavak rada Instituta.

- Imajući u vidu tešku, skoro bezizlaznu situaciju u koju su dovedeni Institut i svi zaposleni, prvi korak u tom pravcu bilo je pružanje urgentne pomoći u visini od 1,14 mil EUR Sindikatu, kao vid podrške zaposlenima - precizira se u saopštenju.

Poručuju da su uvjereni da će predložena Platformu donijeti dugoročnu stabilnost i prosperitet Institutu, što će biti na zadovoljstvo svih njegovih korisnika i zaposlenih.

- Na toj liniji, Vlada ostaje posvećena unapređenju i očuvanju ključnih zdravstvenih i turističkih resursa zemlje, vjerujući da će Plan spašavanja biti prepoznat kao značajan korak ka boljoj budućnosti za sve građane - zaključuje se u saopštenju.

A šta piše u Platformi za spašavanje i restrukturiranje Instituta?

U dokumentu je, između ostalog, pojašnjeno da se postupak spašavanja odnosi na brzu i jednokratnu pomoć u iznosu od 10 mil EUR, u trajanju ne dužem od šest mjeseci - radi prevazilaženja perioda do restrukturiranja. Upravo je Plan spasavanja osnova za izradu Plana restrukturiranja, tako da, već u toj fazi, treba imati vizijutog plana.

- Postupak restrukturiranja traje do tri godine, s tim što praćenje i izvještavanje Agencije za zaštitu konkurencije (AZZK) traje do pet godina. Plan restrukturiranja, koji se izrađuje i do šest mjeseci, podrazumijeva jasan vlasnički odnos i spremnost svih akcionara da se uđe u ovaj postupak. Pomoć za restrukturiranje se, sa stanovišta državne pomoći, smatra najrazornijom po konkurenciju, pa je iz tog razloga, ovu pomoć moguće dodijeliti samo jednom u 10 godina. Izuzetno je važno utvrditi tačan iznos sredstava potrebnih za restrukturiranje, jer eventualne, buduće finansijske poteškoće Instututa, isključuju mogućnost bilo kakve dodjele državne pomoci, sve do isteka perioda od 10 godina - ističe se u Platformi.

Dalje stoji da će država i ostali akcionari - dakle svi vlasnici, moći da učestvuju u troškovima restrukturiranja u ukupnom iznosu ne većem od 50%. Ostali dio se obezbjeđuje na tržištu kapitala, što je često nerealno jer sama činjenica da se radi o privrednom društvu u poteškoćama, sprečava komercijalne banke da odobre kredit. Jedna od mogućnosti je da Institut prodajom sopstvene imovine obezbijedi učešće u troškovima restrukturiranja, a u praksi je čest slučaj da se pojavi investitor.

- Dozvoljeno je sve što isključuje elemente državne pomoći, ali je izuzetno važno znati ko i u kolikom iznosu učestvuje u troškovima restrukturiranja, jer nije moguće započeti izradu plana restrukturiranja, dok se ne obezbijede kapital ili investitor - istaknuto je.

U dokumentu je navedeno i da restrukturiranje predviđa gašenje i/ili prodaju djelova koji dovode do gubitka, mada se zaključuje da finansijske poteškoće proizilaze iz nerealno niske cijene po kojoj Institut zbrinjava pacijente iz redovnog zdravstvenog osiguranja, a ne zbog toga što neki djelovi Instituta posluju negativno.

- Prodaja imovine, otpis dugova i napuštanje djelatnosti koje ostvaruju gubitke, koji bi u svakom slučaju bili potrebni da bi se ponovo uspostavila održivost, u načelu se ne smatraju dovoljnim za rješavanje narušavanja konkurencije, već se, kao ustupak konkurenciji, traži i napuštanje jednog (manjeg) dijela isplative djelatnosti - pojašnjeno je.

Prije sprovođenja plana za spasavanja i restrukturiranje Instituta potrebno je riješiti imovinsko-pravne odnose sa manjinskim akcionarima.

Takođe, Ministarstvo finansija treba da obavijesti Agenciju za zaštitu konkurencije (AZZK) da nije prenijeta državna pomoć Institutu u iznosu od 1,36 mil EUR po osnovu Ugovora o načinu izmirenja dijela međusobnih obaveza, zaključenog 29. septembra 2023. godine, između Agencije za osiguranje depozita iz Beograda, Jugobanke AD Beograd u stečaju i Crne Gore, odnosno Ministarstva finansija i da nije potrebno izvršiti povraćaj na teret Instituta.

Potrebno je i pripremiti poziv za izbor konsultanta za izradu Plana restrukturiranja Instituta.

Predloženi su i pregovori sa Agencijom za osiguranje depozita i ponuditi da se dug kompenzuje kroz prijem pacijenata iz Srbije u Institut.

Korigovati cijene za FZO

Kada je riječ o radu Instituta, naznačeno je i da da su cijene koje ova ustanova postiže na ino-tržištu, zahvaljujući prvenstveno provjerenom visokokvalitetnom medicinskom-rehabilitacionom proizvodu, višestruko veće od onih na domaćem tržištu, posebno u dijelu koji se odnosi na ugovor sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZOCG).

- Institut Igalo ostvaruje negativan poslovni saldo u poslovnom odnosu sa FZOCG, tako da gubitak iz tog ugovora pokriva prihodima sa ino-tržišta. Dodatno, kriza izazvana epidemijom virusa Covid 19, dovodi Institut do nemogućnosti pokrivanja gubitaka iz posla sa najznačajnijim domaćim partnerom FZOCG prihodima sa ino-tržišta što uz presudu za dug prema Jugobanci, koji inače potiče iz 1986. godine, izaziva kumuliranje obaveza prema povjeriocima i aktuelnu krizu u kojoj se Institut nalazi - navedeno je.

U predlogu rješenja navodi se da je potrebno potpisati aneks ugovora sa FZOCG i korigovati cijenu bolničkog dana u Institutu. Na ovu cijenu dodati i "pravičnu nagradu" (zaradu) pružaocu usluga.

Druga mogućnost je organizacija Instituta kao dvije potpuno odvijene cjeline - pacijenti FZOCG i komercijalni pacijenti. Nakon toga organizacioni dio Instituta koji zbrinjava FZOCG pacijente uvesti u sistem državnih bolnica (po modelu bolnice Meljine) i na identičan način kao i sve druge državne bolnice, KC i DZ urediti poslovanje i finansiranje ovog dijela Instituta. U tom slučaju, drugi - komercijalni dio trebalo bi opredijeliti za bavljenje zdravstvenim turizmom.

Ovu mjeru moguće se sprovesti odmah, jer se radi o naknadi koja nije predmet ocjene AZZK. FZOCG i Institut kroz aneks ugovora uređuju svoj interni odnos i utvrđuju cijenu za bolnički dan pacijenta.

- Dodatno, takođe u roku "odmah" moguća je dodjela do 750.000 EURu vidu de minimis naknade za usluge od opšteg ekonomskog interesa, što bi omogućilo trenutnu podršku Institutu i funkcionisanje dok se ne pripremi i od strane AZZK ne odobri Plan spasavanja Instituta - navedeno je.

U dokumentu stoji i da cijena usluge prema korisnicima FZO treba da bude korigovana tako da pokrije realne troškove i omogući "pravičnu i očekivanu zaradu" Institutu.

- Detaljnije će biti moguće precizirati tek onda kada se Vlada CG opredijeli za koncept daljeg rada Instituta. Da li će, eventualno, kao u slučaju Bolnice Meljine, dio Instituta koji zbrinjava FZOCG pacijente uvesti u sistem državnih bolnica, ili će taj dio Instituta odvojiti od komercijalnog, pitanja su koja treba riješiti upravo kroz postupak restrukturiranja, a o čemu Vlada prethodno treba da zauzme stav - istaknuto je.

Stvoriti uslove za realizaciju ugovora visoke vrijednosti

Izlaskom iz krize vezane za tekuću likvidnost u Institutu Igalo, te odgovarajućim ulaganjem kroz restrukturiranje kako medicinske opreme, tako i smještajnih kapaciteta, stvaraju se uslovi za realizaciju ugovora visoke vrijednosti sa predstavnicima osiguravajućih društava iz visoko razvijenih zemalja EU i Švajcarske, koje već duže vrijeme iskazuju interesovanje za usluge Instututa uslovljeno odgovarajućim unapređenjem kapaciteta i opreme.

- Istovremeno, nakon stabilizacije finansijkih prilika može se pristupiti realizaciji projekta rehabilitacije korisnika iz Ukrajine, koji bi bio finansiran iz zainteresovanih međunarodnih fondova. Potpisan je i ugovor visoke vrijednosti za rehabilitaciju libijskih pacijenta, čija realizacija čeka regulisanje odnosa vezanih za viznu politiku. Konačno, nakon unapređenja postojećih kapaciteta izvjesno je da će početi realizacija cjelogodišnjih ugovora sa udruženjima penzionera Austrije, Švajcarske i drugih visokokvalitetnih tržišta tražnje - istaknuto je u dokumentu.

Ukazuju i da je Institut opremljen kadrovski, ali ne i infrastrukturno, barem ne u kapacitetu potrebnom za dalji razvoj ovog važnog segmenta cjelokupne crnogorske ekonomije.

- Uvođenjem i poštovanjem ISO standarda, Institut je sposoban da viši nivo kvaliteta usluga postigne, održava i poboljšava, ali su neophodna kapitalna investiciona ulaganja - naznačeno je.

Punih 75 godina jedini nosilac ponude u zdravstvenom turizmu Crne Gore

Vlasničku strukturu Instituta čini nekoliko činilaca i to: HTP Vile Oliva (27,44%), Investiciono razvojni fond Crne Gore (23,65%), Vlada Crne Gore (19,20%), Fond za zdravstveno osiguranje (10,23%), Zavod za zapošljavanje (3,41%). Valent Pharmaceuticals internet. Ca. USA (1,29 %), ostala pravna lica (3,27%), fizička lica (11,52%).

Kada se govori o prostornim resursima Instituta, ukupna površina objekata u vlasništvu Instituta iznosi 88.043 m², dok površina zemljišta iznosi 229.124 m². Institut ima 522 zaposlenih, od koji je njih 235 medicinski, a 287 nemedicinski kadar.

U dokumentu se podsjeća da Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju Dr Simo Milošević Igalo uživa međunarodnu reputaciju za zbrinjavanje pacijenata sa širokim spektrom zdravstvenih problema iz oblasti reumatoloških, kardioloških, neuroloških, pulmoloških i ortopedskih bolesti. Zahvaljujući prirodnom ljekovitom blatu, Igalo se razvilo u jedno od najvećih peloidnih lječilišta u Evropi.

- Institut, kao jedinstven spoj hotela i zdravstveno-rehabilitacionog centra, uz pomoć neinvazivnih metoda i kroz iskusnu primjenu prirodnih faktora obezbjeđuje različite tretmane uključujući hidroterapiju, balneoterapiju. elektroterapiju talasoterapiju i druge personalizovane programe kinezi terapije - navedeno je.

Institut je već 75 godina jedini nosilac ponude u zdravstvenom turizmu Crne Gore, na međunarodnom tržištu. Pored ugovora sa državom Norveškom za rehabilitaciju njihovih pacijenata, koji je jedini te vrste u Crnoj Gori, Institut je prisutan kako u visoko razvijenim zemljama zapadne Evrope (Švedska, Njemačka, Danska), tako i u zemljama regiona i Istočne Evrope (Rusija).

Tekući račun Instituta blokiran je od 8. decembra 2023. godine, što (pored ostalih dugovanja) uzrokuje i nemogućnost isplate zarada zaposlenih. Ministarstvo rada i socijalnog staranja je 26. 4. 2024. godine uplatilo reprezentativnoj sindikalnoj organizaciji Instituta iznos od 1,13 mil EUR, koja predstavlja urgentnu jednokratnu pomoć za zaposlene.

Izvor: ekapija.me