Plava špilja vapi za zaštitom! Vandali macom lome zidove pećine. Nijedna vlast ne haje

Posjetioci Plave špilje vidjeli su ozbiljna oštećenja pećinskih ukrasa u Plavoj špilji, nastala vandalskim udarcima čekića, upozoravaju iz Ekološkog društva Boke kotorske, koji pripremaju kampanju da se Plava špilja, kao izuzetan prirodni raritet stavi pod zaštitu.

„Plava šljiva, geološki, speleološki raritet u opštini Herceg Novi, najljepša je i najpoznatija prirodna atrakcija na čitavom primorju Crne Gore i divna prirodna tvorevina, karakteristična za obalu Herceg Novog i Luštice. Jedna je u nizu pećina na razuđenoj obali poluostrva Luštica, locirana između uvale Zlatna luka i Rta Mokra gora. Poznata je da ima dva otvora, ime je dobila po plavoj boji, čiji efekat se naročito pojačava kada su sunčevi zraci upravni na površinu vode, u 12 časova. Površina je oko 300 m2 i ukrašena je velikim brojem pećinskih ukrasa, stvaranim milenijumskim taloženjem kalcijumkarbonata. Za svaki centimetar stalaktita treba da proteknu desetine hiljada godina, a divljak, vandal, bahati posjetilac, tu tvorevinu prirode je uništio za par sekundi!“, saopštava predsjednica ove NVO, Olivera Doklestić.

Novljanima je Plava špilja mnogo više od prirodnog dara, simbol je Herceg Novog. Nažalost, posljednje vandalsko ponašanje i uništavanje pećinskih zidova lomljenjem macom radi uklanjanja alki izazvalo je, s pravom, veliki revolt Novljanja koji dolaze da obiđu ovu atrakciju, dodaje u saopštenju.

„Svakodnevno veliki broj malih čamaca i glisera ne prezajući od drskog ponašanja, ulaze u špiljski akvatorijum radi obilaska i kupanja. NVO Ekološko društvo Boke kotorske podnijelo je Centru bezbjednosti u Herceg Novom krivičnu prijavu protiv NN lica, koje je čekićem razbilo djelove špiljskog zida i napravilo nepopravljivu štetu ovom vrijednom, raritetnom prirodnom objektu. U ovoj prijavi naveden je broj novskih barkariola, koji mogu da posvjedoče o ovim činjenicama vandalskog i bahatog ponašanja „nepoznatih osoba“.

Ujedno, kako dodaje Doklestić, pitanje Plave špilje i njeno korišćenje je za nadležne službe, države i opštine, posebno JP Morsko dobro, koje do sada nije pokazalo „ni atom želje da zaštiti neki vrijedni prirodni prostor na obali“:

„Zapravo, niko ni jedan subjekt vlasti, nije ni pokušao da prostorno-plansku dokumentaciju, unaprijedi do potrebnog stepena zaštite ovako vrijednih lokaliteta. Zbog enormne svakodnevne gužve pred otvorima Plave špilje pitanje je kako do sada niko nije stradao“.

Predsjednica Ekološkog društva Boke kotorske, Olivera Doklestić, najavljuje da će ta NVO pripremiti materijal za Skupštinu opštine kao bi se pokrenula kampanja da se Plava špilja, kao izuzetan, ambijentalni raritet, stavi pod zaštitu.

Izvor: RTCG