Do kraja godine novi zakon: U agendi predatoj Briselu i legalizacija oko 60.000 'divljih' objekata u Crnoj Gori

Proces legalizacije objekata našao se i u Reformskoj agendi Vlade Crne Gore koju je Evropska komisija odobrila 23. oktobra.

U njoj se navodi da će se problemi legalizacije početi rješavati krajem godine - donošenjem zakona.

Crna Gora je proces legalizacija objekata koji su izgrađeni bez dozvola počela je prije sedam godina. Od tada je predato 60.000 zahtjeva.

Do sada je legalizovano 3.217 objekata, nešto više od pet posto, saopšteno je iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine za Radio Slobodona Evropa (RSE).

Za skoro 35.000 objekata je tražena dopuna, a postupak je prekinut u 9.500 slučajeva.

"Živimo u sistemu koji je urušen, ne znam može li više od ovoga. A takav sistem ne može riješiti ni pitanje bespravne gradnje", kaže za RSE povodom ovih brojki arhitektica, Marija Nikolić.

Smatra da je aktuelni "Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata" iz 2017., koji je propisao i legalizaciju, "mrtvo slovo na papiru", jer ništa od onoga što je njime obećano nije urađeno.

Među neispunjenim obećanjima je usvajanje Prostornog plana Crne Gore i Plana generalne regulacije, kao i državnih smjernica za arhitekturu.

Kako kaže Nikolić, legalizacija u praksi praktično znači čekanje da se donese neki plan koji će legalizovati već izgrađeno.

"Uz to, mi ne znamo koliko je bespravnih objekata. Ako je za ovih sedam godina legalizovano pet posto, pretpostavljam da ih je vjerovatno bar toliko i izgrađeno", ističe Nikolić.

Iz Ministarstva nisu odgovorili na pitanje RSE koliko je nelegalnih objekata u Crnoj Gori, navodeći da najveći broj opština nije izradio listu bespravnih objekata.

Kao probleme u legalizaciji, navode neusvajanje urbanističkih planova, manjak ljudi za njeno sprovođenje i teškoće u dostavi rješenja strancima koji su predali zahtjeve za legalizaciju nekretnina.

Najviše zahtjeva u Podgorici

U Podgorici je podnijeto 14.105 zahtjeva za legalizaciju, Baru 9.874, Herceg Novom 5.280, Budvi 4.740, Ulcinju 4.625 ...

Na sjeveru je najviše zahtjeva u Bijelom Polju – 1968, podaci su Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Primjeri iz prakse

Manjak urbanističkih planova je najčešći razlog za odlaganje zahtjeva za legalizaciju koje je podnio agent za nekretnine, Tomislav Ranković.

Njegova agencija u Budvi je za klijente predala oko 50 zahtjeva, od kojih je riješeno svega desetak.

"Treba jako puno vremena da se prikupi sva dokumentacija. Kad konačno uđete u proceduru, nakon nekog vremena vam kažu da kuća nije u zahvatu plana i da treba čekati da se oni izrade", kaže Ranković za RSE.

U međuvremenu, vlasnici nelegalnih objekata se suočavaju sa brojnim problemima.

Banke odbijaju da im daju kredite za takve nekretnine, a objekati im na tržištu imaju značajno nižu cijenu od realne, jer malo ko želi da kupi nelegalni objekat.

Bez krova zbog zakona

Ima i onih koji su se našli "između" propisa i realnosti.

"Zakon o legalizaciji je 'nakaradan', jer je njime zaboravljena cijela jedna kategorija vlasnika nekretnina – onih koji su se uselili u nezavršen objekat pa nemaju upotrebnu dozvolu", kaže za RSE Tatjana iz Budve (prezime poznato redakciji).

Njena porodica je kuću izgradila 1983. U nju, iako nezavršenu, uselili su se osam godina kasnije.

I sada, nakon 40 godina, žive u njoj.

Za kuću imaju građevinsku dozvolu, ali ne i upotrebnu, koja potvrđuje da objekat ispunjava sve tehničke i pravne uslove za korišćenje.

Zbog toga ne mogu da dobiju dozvolu za popravku krova koji zbog trošnosti prokišnjava.

"Prema postojećem zakonu, naša kuća ne postoji, iako smo platili sve komunalije, nemamo nikakva dugovanja i ucrtani smo na orto foto snimku (mapi objekata iz vazduha)", priča Tatjana.

Nadala se da će legalizacijom problem riješiti, ali su joj u opštini rekli da ne može ući u taj proces, jer u zakonu nema odredbi koje se odnose na slučajeve poput njenog.

"Znači mi smo 'neđe između'. U Urbanizmu kažu da jedino možemo da srušimo kuću i na tom mjestu izgradimo nešto drugo. Ali, ja to ne želim, hoću da popravim krov i živim u svojoj kući", riječi su Tatjane.

Da bi se u ovakvim slučajevima dobila upotrebna dozvolu, vlasnik mora da nađe arhitektu koji je projektovao kuću, a koji je u Tatjaninom slučaju umro.

Uz to joj trebaju ljudi koju su je izgradili, kako bi potpisali izjave da je sve urađeno po standardima.

"Pošto je od tada prošlo više od trideset godina, jasno je da to neizvodljivo, a zakon i nadležni nemaju odgovor što treba raditi kako bi se riješio problem", zaključuje sagovornica RSE.

Nisu samo privatni objekti useljavani bez upotrebne dozvole. I mnogi državni su stavljani u "funkciju" bez dozvole.

Četiri godine saobraćala su vozila kroz tunel Sozina prije nego je dobio upotrebnu dozvolu, iako je u pitanju jedan od najvećih državnih projekata.

Jedan od mostova u Podgorici, u naselju Gornja Gorica, završen prije tri godine, još nema upotrebnu dozvolu. Ni Stadion malih sportova, ni muzička škola Vasa Pavić u Podgorici...

Što se planira novim zakonom o legalizaciji

Proces legalizacije je započela 2017. godine vlast Demokratske partije socijalista (DPS).

Od njihove smjene prije četiri godine promijenile su se tri Vlade, koje su se legalizacijom bavile obećanjima o novom zakonu.

Iz resornog ministarstva kažu za RSE da njegovo usvajanje očekuju do kraja 2024.godine, i da će imati nekoliko većih novina.

Navode da će lokalne uprave sprovoditi legalizaciju objekata površine do 500 kvadrata, dok će državna Uprava za legalizaciju to činiti za veće objekte, kao i za one u zaštićenim zonama.

Upravu za legalizaciju će osnovati Vlada, sa oročenim radom na pet godina, koliko će važiti i novi Zakon, dodaju iz Ministarstva.

Kada se usvoji novi Zakon, lokalne samouprave će morati da popišu nelegalne objekte na području svoje opštine u roku od godinu dana.

Građani će imati rok od šest mjeseci za dostavu zahtjeva za legalizaciju.

Nadgledanjem legalizacije baviće se, prema planu Vlade, posebna agencija.

To je najavljeno u Reformskoj agendi Crne Gore do 2027., koja je uslov za dobijanje 383 miliona eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan.

U prvoj tranši do kraja godine oko 26 miliona, a ostatak u šest polugodišnjih rata, zavisno od realizacije planiranih reformi.

Agencija će imati i svoje inspekcije.

Ona će detaljno provjeravati prijave za legalizaciju "na licu mjesta" i da li je objekat usklađen sa zdravstvenim, bezbjednosnim i ekološkim standardima, piše u dokumentu Vlade.

Izvor: RSE