Eto nam kapitalizam - Hljebovi poskupljuju i do 60 centi. Uvozi se smrznuti hljeb iz Rumunije. Udar i na zdravlje

Foto: ilustracija

Još se nije "slegla prašina" oko najnovijeg poskupljenja goriva i do 4 centa a svima nam slijedi još jedan udar na takuline, a mnogima i na zdravlje i to preko najosnovnije životne namirnice.

Naime, kako je za Dnevne novine izjavio predsjednik Udruženja pekara Crne Gore Svetozar Radonjić, specijalne vrste hljeba ražani, hljeb od heljde i onaj bez glutena poskupiće i do 60 centi. Jedino će cijena bijelog hljeba, koji se inače u Crnoj Gori najviše troši, ostati ista jer je, prema Radonjićevim riječima, on jeftin i trgovci zarađuju i do 30 odsto na njega. 

Kako je najavio, raženi koji je 0,70 eura moraće ići na 1,00 euro, heljdin hljeb sa 0,90 na 1,50 euro i hljeb bez glutena sa 1,00 na 1,50 eura.

On je dodao da su, kada je osnovano Udruženje pekara Cme Gore 2002. godine postojale tri vrste hljeba i tri vrste kifli. Danas na tržištu Cme Gore imamo 200 vrsta hljeba i peciva. Tržište hljeba u Crnoj Gori vrijedi oko 80 miliona eura. Od toga je, kaže predsjednik Udruženja koje broji 700 pekara, praktično uvoz 50 %.

“Postoji jedan paradoks u svijetu ekonomije, zove se hljebni paradoks. Što je kriza veća, to je i potrošnja bijelog hljeba veća. I to je nauka utvrdila. Znači, svi proizvodi kad je kriza padaju, a količina prodatog bijelog hljeba raste zato što ljudi nemaju para pa tu svoje potrebe podmiruju iz hljeba. Taj hljeb je genetski promijenjen jer se bijelo brašno sve manje u svijetu koristi tako da je ono jeftino i naši trgovci to koriste i zarađuju dobre pare”, ocjenjuje Radonjić, procjenujući da trgovci imaju 30 odsto profita od bijelog hljeba.

Radonjić ističe i da pekari ne zarađuju, već samo trgovci jer su rabati ogromni - i do 40 %.

“U Crnoj Gori je najteža kletva kad se kaže da bog da mu se hljeb ogadio. E, mi smo došli u situaciju da nam se hljeb ogadio, kao da smo pred prokletstvom. Tamo gdje mi težimo Zapadnoj Evropi, tamo niko ne jede bijeli hljeb. A da ne pričamo o tome koliko bi mi mogli da proizvodimo raži, heljde, prosa”, ocjenjuje on.

On otkriva i manje poznatu činjenicu da je, iako najprodavaniji, upitan kvalitet sirovina od kojih se pravi bijeli hljeb.

“Trgovci su ušli u domaću proizvodnju. Oni uvoze smrznuti hljeb iz Rumunije, skidaju etiketu, podgrijavaju ga i tako prodaju. Dakle, tretman domaće proizvodnje i tog hljeba koji dolazi sa konzervansima zamrznut je potpuno neadekvatan. Nijedna država na svijetu to ne bi tolerisala”, poručio je Radonjić.

Upravo zbog ovakve situacije sa hljebom, ne smije se zaboraviti i uporno se mora ponavljati još jedna činjenica koja se skoro po pravilu izostavlja - a to je da postoje ljudi koji ne mogu i ne smiju jesti bijeli hljeb koliko god on jeftin i dostupan, a očigledno i nekvalitetan bio. Prava vojska osoba sa dijabetesom, intolerantni na gluten, oboljeli od celijaklije... svi oni su prisiljeni hraniti se tzv. specijalnim vrstama hljeba a ovim poskupljenjem mnogi će morati promijeniti svoje prehrambene navike i time rizikovati posljedice po sopstveno zdravlje.

Signal da je krajnje vrijeme da država konačno reaguje i stane divljanju cijena na kraj, dat je juče kada je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić.nakon sastanka sa predstavnicima najvećih trgovačkih lanaca koji posluju u Crnoj Gori, izjavio da Ministarstvo finansija i socijalnog staranja i Ministarstvo ekonomskog razvoja razmatraju jedan broj kriznih mjera, koje bi bile vremenski ograničene i koje bi dovele do regulacije i snižavanja maloprodajnih cijena osnovnih životnih namirnica o čemu detaljnije možete pročitati ovdje. Ali kad i da li će biti dovoljno, ostaje da se vidi.

Eto nam kapitalizam.