Na Konavoskom mjestu Konfin, prije više od 18 godina, tačnije 10.12.2002. tadašnji ministri inostranih poslova Hrvatske, Tonino Picula i SR Jugoslavije, Goran Svilanović, potpisali su međudržavni ugovor “Protokol između Vlade Republike Hrvatske i Savezne vlade Savezne Republike Jugoslavije o privremenom režimu uz južnu granicu između dviju država”. Sporazum koji se u pravnim odnosima između Republike Hrvatske i Republike Crne Gore primjenjuje još od 2006, nikad objavljen u nekom od službenih listova država potpisnica, ni putem bilo kojeg svjetskog medija!
 |
| Foto: morski.hr |
Ovim sporazumom se pozabavio Hrvatski portal morski.hr. Oni su poslali upit Hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova i zatražili pojašnjenje službenog stajališta Hrvatske oko pomorskog razgraničenja sa Crnom Gorom. Najprije, nejasni su stavovi oko ostrva Lastavica (Mamula) koji se tretira prema trenutnom režimu razgraničenja, a uređen je protokolom i u primjeni je danom potpisa.
Prema odredbama tog Protokola, ostrvo Mamula (Lastavica) nalazi se unutar crnogorskog dijela Bokokotorskog zaliva, istočno od crte koja je takođe na privremenim osnovama u ovom trenutku razgraničenje teritorijalnog mora RH i CG.
"Vjerujemo da shvaćate kako bi daljnje otkrivanje potankosti stajališta i raspoloživih dokumenata, prije postizanja dogovora barem o načinu rješavanja pitanja konačnog razgraničenja između dviju država, bilo kontraproduktivno i ne bi doprinijelo jačanju hrvatske pregovaračke pozicije." – službeni je odgovor koji je portal morski.hr dobio od hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova.
Ekskluzivan dokument portalu morski.hr ustupio je dubrovački profesor Igor Legaz.
Za morski.hr, Dubrovački profesor Igor Legaz kaže da je ostrvo Lastavica (s tvrđavom Mamula), od osnutka katastra za Kraljevinu Dalmaciju, odnosno od izrade katastarskog plana k.o. Radovanići (1838.) neprekidno pripadao katastarskoj opštini Radovanići a tvrdi i da poluostrvo Prevlaka nesporno pripada opštini Vitaljina u Konavlima, te zbog interesa javnosti objavljuje dokument koji je i danas na snazi.
Demilitarizovano područje
Javno se objavljuju: tekst Protokola (u cijelosti), Aneks III (kartografski prikaz privremenog razgraničenja na moru između Hrvatske i Crne Gore), Aneks IV (patroliranje policijskih brodova s mješovitim posadama u Zoni) i Aneks VI (kontrola demilitariziranih područja).
Foto: morski.hr - Demilitarizovana zona
U čl. 11. Protokola, jasno je određeno demilitarizirano područje koje je Legaz skicirao, služeći se vojnom topografskom kartom, M = 1 : 250000 (kao “podlogom”), koju je 1943. godine izdao War Office (London), jer nije uspio ishoditi sve mape od MSP Hrvatske. Legaz je granice demilitariziranog područja približno označio žutom (hrvatski dio) i crvenom (crnogorski dio) “izlomljenom” linijom, koristeći se detaljima ucrtanim na listovima JNA topografske karte, M = 1 : 25000 , te podatka (preuzetog s crnogorskog “geoportala”) o geografskim koordinatama tromeđe (42°33’20.56″ N , 18°26’17.14″ E) Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore. - prenosi morski.hr.
Razgraničenje na moru
Foto: morski.hr - skica Valerija Filipović
Privremeno razgraničenje na moru, podijeljeno je na dva sektora: Zona (st. 1. čl. 5. Protokola) i “defora” (st. 1. čl. 6. Protokola).
Foto: morski.hr - skica Radovan Pavić
Na skici, koju je priredila Valerija Filipović, prikazano je privremeno razgraničenje na moru, a na skici, koju je izradio Radovan Pavić, naglasak je na Zoni.
Ribolov
Foto: morski.hr - rješenje za ribolov
Kako dalje navodi morski.hr, čitav čl. 8. Protokola, kao i st. 2. čl. 27. Protokola, posvećen je sportskom ribolovu. Odredbe o dopuštenim ribarskim alatima su sasvim jasne, ali je zabranjen privredni ili “mali" ribolov, a isključeno je i razvijanje marikulture.
Građani i turisti
Sagovornik portala morski.hr naglašava da je, prije svega, kopneni pristup Prevlaci dopušten svima, nema kontrola s hrvatske strane, a automobilom je moguće doći sve do tvrđave Oštro. - i dodaje:
"Da bih lakše objasnio šta je dopušteno svim osobama obuhvaćenim prebivališnim (boravišnim) ograničenjima iz st. 1. čl. 27. Protokola, poslužio sam se (kao “podlogom”) vojnom topografskom kartom, M = 1 : 80000 , koju je 1870. izdala K.u.K. Kriegsmarine. Ta karta je dopunjavana (docrtana je željeznička pruga “760 mm” otvorena za promet 1901., upisana je magnetska deklinacija iz 1905.). Kao zanimljiv dodatak karte, izdvajam crtež lanterne i “semafora” na ponti Oštro. Na toj karti, skicirao sam važan morski sektor, ograničen “ljubičastom” linijom (sjever), “zelenom” linijom (jug), hrvatskom obalom (zapad) i crnogorskom obalom (istok)."
Bilo kojeg dana u razdoblju od 1. aprila do 31. oktobra, svaki stanovnik (npr.) Plata ili Kumbora, može doploviti barkom u taj sektor (uključujući Zonu), ima pravo tamo kupati se, ribati (uz ograničenja iz čl. 8. Protokola), može se iskrcati na obalu (bilo koje države), a sve bez policijske kontrole, uz uslov da istog dana napusti označeni sektor. U praksi, to može biti od značaja mještanima Molunta, koji tako mogu doploviti do mula Prevlaka u Zoni, mogu se iskrcati na ostrvcu Lastavica (postoji mulo kod tvrđave Mamula) ili kod tvrđave Arza na Luštici. - pojašnjava sagovornik portala morski.hr.
Privremeni režim
Iako se Protokolom o Prevlaci, ističe kako se uspostavlja “privremeni režim uz međudržavnu granicu”, kojim se “ni na koji način ne prejudicira” konačno razgraničenje (kopneno i morsko) između Hrvatske i Crne Gore, sama činjenica da je od zaključenja Protokola proteklo više od 18 godina, jasan je pokazatelj neutralcu da su hrvatske i crnogorske vlasti “prezadovoljne” ovakvim stanjem, pa ustraju u “pasivnosti” kako bi “status quo” potrajao što dulje. - piše morski.hr.
Portal podsjeća da je od 2003. do 2015. postojala državna firma “Park Prevlaka” d.o.o. koja je imala “vozić”, koji je turiste prevozio do tvrđave Oštro, vodila je “kakvu-takvu” brigu o Prevlaci, ali je bankrotirala.
Prije dvije godine su započeli radovi na obnovi tvrđave Oštro. Plan je tvrđavu pretvoriti u muzej s restaurantom, ali ne prije 2025. godine.
Ideala granica
 |
| Foto: morski.hr - idealno razgraničenje |
Kada je u pitanju idealno razgraničenje, sagovornik portala morski.hr pokazuje njegovu skicu granice na moru, koja bi bila idealna (s hrvatskog gledišta). Pojašnjava da je na pomorskoj karti, M = 1 : 100000 , skicirao 4 kružnice na moru, tako da svaka kružnica “dodiruje” obalu u 3 tačke. Idealnu (po Hrvatsku) granicu na moru proteže plavom “izlomljenom” linijom koja “ide” od rta Konfin (krajnja jugoistočna granična tačka k.o. Vitaljina i k.o. Sutorina), označena sa “K”, zatim sadrži centre spomenutih kružnica (“A”, “B, “C”, “D”), pa se od tačke “D” granična linija produžuje (pod azimutom od 206°) do granice teritorijalnog mora, te se (pod jednakim azimutom) nastavlja do (italijanske) granice epikontinentalnog pojasa.
Toponim Oštro
I na kraju malo pojašnjenje. Naime, kako kaže sagovornik portala morski.hr, uočljivo je da se krajnji jugoistočni rt k.o. Vitaljina, na mapama različito piše.
"Poučavam da je etimoligija toponima Oštro, skopčana s nazivom južnog vjetra, oštro. Zato je neispravno pisati: “rt Oštra” ili “Oštri rt”. Pravilno je: rt od Oštra ili (skraćeno) rt Oštro (dijalektalno: punta od Oštra, ponta od Oštra, punta Oštro, ponta Oštro)." - pojašnjava on.
 |
| Foto: morski.hr |
 |
| Foto: morski.hr |
 |
| Foto: morski.hr |
 |
| Foto: morski.hr |
 |
| Foto: morski.hr |
 |
| Foto: morski.hr |
Коментари
Постави коментар