Foto: Večernji list
Crnogorski premijer Zdravko Krivokapić otvorio je pitanje razgraničenja s Hrvatskom i ustvrdio kako problem nije samo crta razgraničenja na moru, već i razgraničenje na kopnu po kojem Prevlaka, po protokolu koji su dvije države potpisale 2002., pripada Hrvatskoj. Za Hrvatsku je stanje na južnim granicama jasno: poluotok Prevlaka je hrvatski, a oko crte razgraničenja na moru treba se dogovoriti, i to ili bilateralno ili na Međunarodnom sudu u Haagu. - donosi Zagrebački Večernji list.
List navodi da je Krivokapić rekao da crnogorska vlada namjerava osnovati komisiju koje će, u dogovoru s hrvatskom stranom, pokušati riješiti taj problem. Iz hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova odgovaraju kako postoji formalno uspostavljena međudržavna komisija, svaka država ima svoju, no ako oni nešto mijenjaju, to je njihova stvar. Hrvatska, u svakom slučaju, ostaje otvorena za razgovore.
Inače, hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman dolazi krajem sedmice u posjetu Crnoj Gori ali zasad nema informacija da će granica biti jedna od tema, iako ju je crnogorska strana ponovno otvorila u kontekstu pregovora s EU i stava Unije da “više ne želi uvoziti granične probleme”.
Kako podsjeća Večernji, geneza razgraničenja seže u 2002. kad su, nakon odlaska snaga UNMOP-a, promatračke misije na Prevlaci, dvije države potpisale privremeni protokol o granici koji je i danas na snazi a šta u njemu piše, pisali smo na našem portalu što možete pročitati ovdje.Granica na kopnu, po hrvatskom shvaćanju, više ne bi trebala biti sporna iako je i ona po protokolu utvrđena kao privremena crta razgraničenja. Naime, ona slijedi bivšu republičku granicu, a hrvatski je stav u svim teritorijalnim sporovima s državama bivše Jugoslavije isti – republičke granice u trenutku osamostaljenja postale su državne. Međunarodno pravo podržava taj stav, kao i zaključci Badinterove komisije koja je u svom mišljenju broj 3 potvrdila da se to načelo primjenjuje u slučaju raspada Jugoslavije. Hrvatska nadalje inzistira na principu katastra, odnosno da su katastarske granice bivših republika postale državne granice.
Na kraju navode da Crnogorski premijer spominje mogućnost slanja spora na Arbitražni sud, ali to za Hrvatsku – nakon iskustva sa Slovenijom – nije opcija. Iz Hrvatskog Ministarstva vanjskih i evropskih poslova za Večernji list kažu da imaju i komisiju za granicu koja djeluje i uvijek su spremni obnoviti te razgovore.
Коментари
Постави коментар